Tomašević oštro poručio: Zagreb je bio, jest i ostat će nepokoreni grad

ZAGREB · 10. svibnja 2026.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević održao je snažan govor povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom i Dana oslobođenja Zagreba, poručivši da je Zagreb grad koji njeguje antifašističku tradiciju i da se povijesne činjenice ne smiju prešućivati, relativizirati ni pisati iznova.

Govor koji je odmah privukao pažnju javnosti

Video govora Tomislava Tomaševića brzo se proširio društvenim mrežama jer je zagrebački gradonačelnik u njemu otvoreno govorio o oslobođenju Zagreba, režimu NDH, antifašističkoj borbi i današnjim pokušajima relativizacije povijesti.

U govoru je podsjetio da je Zagreb 8. svibnja 1945. oslobođen od režima koji je, kako je rekao, u koncentracijskim logorima godinama sustavno ubijao ljude zbog njihove vjere, nacionalnosti ili političkih stavova. Time je izravno povezao Dan oslobođenja Zagreba s europskim Danom pobjede nad fašizmom.

Prema njegovoj poruci, ta povijesna činjenica ne bi smjela biti predmet političke trgovine, prešućivanja ili novog pisanja povijesti, nego dio javnog sjećanja grada i države.

“Stalno se pokušava pisati povijest iz početka”

Tomašević je u govoru upozorio da se i desetljećima nakon Drugog svjetskog rata još uvijek vodi borba oko osnovnih povijesnih činjenica. Posebno je istaknuo da se stalno pokušava pisati povijest iz početka, ignorirati činjenice i umanjivati značenje antifašističke borbe.

U tom kontekstu spomenuo je i obilježavanje Trnjanskih kresova, manifestacije koja čuva sjećanje na ulazak partizana u Zagreb i oslobođenje grada. Upravo su Trnjanski kresovi posljednjih godina ponovno postali važno mjesto javnog okupljanja, ali i političkog prijepora oko odnosa Hrvatske prema antifašizmu.

Njegova poruka bila je jasna: borba protiv fašizma ne pripada samo prošlosti. Ona, prema njemu, ostaje vrijednosno pitanje današnjeg društva.

Antifašizam kao temelj Europe i Hrvatske

Jedna od najvažnijih rečenica u govoru odnosila se na tvrdnju da je antifašizam temelj Europe i Hrvatske. Tomašević je time antifašističku borbu smjestio izvan uskog ideološkog prostora i prikazao je kao temelj demokratskog poretka, ljudskih prava i moderne europske politike.

Ta poruka dolazi u trenutku kada se diljem Europe ponovno vode rasprave o ekstremizmu, povijesnom revizionizmu, nacionalizmu i odnosu prema Drugom svjetskom ratu. Hrvatska u tome nije iznimka. Pitanje odnosa prema NDH, partizanima, ZAVNOH-u, antifašizmu i Domovinskom ratu i dalje je jedno od najosjetljivijih političkih pitanja.

Tomašević je zato nastupio ne samo kao gradonačelnik Zagreba, nego i kao političar koji želi definirati javni okvir sjećanja: Zagreb kao grad oslobođenja, otpora i nepokorenosti.

“Zagreb je nepokoreni grad”

Najviše pažnje izazvala je završna poruka u kojoj je Tomašević, kao dvaput demokratski izabrani gradonačelnik Zagreba, poručio da je Zagreb bio, jest i ostat će nepokoreni grad.

Ta rečenica nije samo politička fraza. U njoj se spajaju povijest grada, sjećanje na rat, odnos prema antifašizmu i današnja borba za interpretaciju javnog prostora. Zagreb se u tom govoru ne prikazuje samo kao glavni grad Hrvatske, nego kao simbol otpora prema režimima koji su progonili ljude zbog identiteta, uvjerenja ili pripadnosti.

Za jedne će ta poruka biti jasna obrana antifašističke tradicije. Za druge će vjerojatno otvoriti nove prijepore o tome kako Hrvatska treba govoriti o 20. stoljeću. No politički učinak govora već je postignut: Tomašević je antifašizam ponovno stavio u središte javne rasprave.

Povijest koja se ne može izbrisati

Govor zagrebačkog gradonačelnika pokazuje koliko je povijest i dalje živa u suvremenoj hrvatskoj politici. Oslobođenje Zagreba 8. svibnja 1945. za jedne je jasan datum pobjede nad fašizmom, dok ga drugi nastoje prešutjeti, relativizirati ili tumačiti iz drukčijih političkih pozicija.

No činjenica ostaje da je taj datum duboko upisan u povijest grada. Zagreb je toga dana izašao iz okvira režima NDH i ušao u novo, poslijeratno razdoblje. To razdoblje imalo je svoje složene i teške stranice, ali činjenica oslobođenja od fašističkog režima ne može se izbrisati.

Upravo zato ovakvi govori izazivaju reakcije. Ne zato što govore samo o prošlosti, nego zato što otvaraju pitanje kakvu Hrvatsku i kakav Zagreb želimo danas: grad koji pamti ili grad koji selektivno zaboravlja.

Zagreb između sjećanja i novih podjela

Obilježavanja poput Dana pobjede nad fašizmom i Dana oslobođenja Zagreba svake godine iznova pokazuju da hrvatsko društvo još nije završilo razgovor o vlastitoj povijesti. Iako je od Drugog svjetskog rata prošlo više od osam desetljeća, pitanja simbola, spomenika, ulica, pozdrava i javnih komemoracija i dalje snažno dijele javnost.

Tomaševićev govor zato treba čitati i kao političku poruku sadašnjosti. On ne govori samo o 1945. godini, nego i o današnjem Zagrebu, današnjoj Hrvatskoj i vrijednostima koje se žele braniti u javnom prostoru.

U vremenu u kojem se povijest često koristi kao političko oružje, njegova poruka bila je izravna: antifašizam nije teret, nego temelj. A Zagreb, kako je poručio, ostaje nepokoreni grad.

Zoran / TV Wien