Pregovori opet zapeli: Trump odbacio iranski prijedlog kao “potpuno neprihvatljiv”

WASHINGTON / TEHERAN · 11. svibnja 2026.

Američki predsjednik Donald Trump odbacio je iranski odgovor na američki prijedlog za okončanje rata, nazvavši ga “potpuno neprihvatljivim”. Time su se pregovori, koji su preko posrednika trebali otvoriti prostor za smirivanje sukoba, ponovno našli u zastoju, dok se napetosti oko Hormuškog tjesnaca, sankcija i iranskog nuklearnog programa nastavljaju povećavati.

Trumpova oštra poruka Teheranu

Donald Trump reagirao je vrlo brzo nakon što je objavljeno da je Iran poslao svoj odgovor na američki prijedlog. Na društvenoj mreži Truth Social napisao je da je pročitao odgovor iranskih “predstavnika” i da ga smatra potpuno neprihvatljivim.

Takva formulacija ne ostavlja mnogo prostora za diplomatsku nijansu. Trump nije govorio o “teškim pregovorima”, “razlikama u stavovima” ili “potrebi za dodatnim razgovorima”, nego je iranski odgovor javno odbacio gotovo u cijelosti. Time je poslao poruku i Teheranu i američkoj javnosti: Washington neće prihvatiti prijedlog koji, prema njegovoj procjeni, ne zadovoljava američke sigurnosne i strateške uvjete.

Trump je tijekom dana dodatno pooštrio retoriku, tvrdeći da se Iran desetljećima “igra” sa Sjedinjenim Državama i svijetom. Njegova poruka da se Iran “više neće smijati” uklapa se u prepoznatljiv stil pritiska, ali i povećava opasnost da pregovori ponovno skliznu iz diplomatskog u vojni okvir.

Što Iran traži?

Prema iranskim medijima, odgovor Teherana u ovoj fazi bio je usmjeren na zaustavljanje rata i smirivanje sukoba na svim bojištima. Iranska novinska agencija IRNA navela je da je odgovor poslan preko Pakistana, koji u ovoj rundi nastupa kao posrednik između Teherana i Washingtona.

Poluslužbena agencija Tasnim objavila je, pozivajući se na upućene izvore, da iranski zahtjevi uključuju prekid rata na svim bojišnicama, ukidanje sankcija Teheranu i prekid američke pomorske blokade. U izvješćima se spominje i pitanje Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih energetskih prolaza.

Upravo je Hormuški tjesnac središnja točka cijele krize. Kroz taj morski prolaz prolazi velik dio svjetske trgovine naftom, pa svako zatvaranje, blokada ili vojna eskalacija odmah ima posljedice na cijene energenata i globalno gospodarstvo. Reuters navodi da je nakon najnovijih napetosti cijena nafte snažno reagirala zbog straha da će ključna pomorska ruta ostati ugrožena.

Američka crvena linija: Iran bez nuklearnog oružja

Američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Mike Waltz poručio je da je Trump jasno postavio crvenu liniju: Iran ne smije imati nuklearno oružje, a svjetsko gospodarstvo ne smije biti držano kao talac. Ta izjava pokazuje da Washington ne želi pregovore svesti samo na prekid vatre ili pomorsku sigurnost.

Za američku administraciju ključno je pitanje iranskog nuklearnog programa. Washington želi da se zaustavljanje sukoba veže uz širi paket koji bi uključivao ograničenja, nadzor ili pregovore o iranskim nuklearnim kapacitetima. Teheran, prema dostupnim informacijama, pokušava pregovore u prvoj fazi usmjeriti na završetak rata, sankcije i blokadu, dok bi spornija pitanja očito ostala za kasnije.

Tu nastaje zastoj. Iran želi prvo prekid pritiska, a SAD želi da prekid rata bude ulaz u rješavanje onoga što smatra glavnim problemom: nuklearnog programa i kontrole ključnih pomorskih pravaca.

Pakistan kao posrednik u opasnoj krizi

Odgovor Irana poslan je preko Pakistana, što pokazuje koliko su izravni američko-iranski kontakti i dalje politički i diplomatski osjetljivi. Posrednici u ovakvim krizama često služe kao kanal koji omogućuje komunikaciju i onda kada dvije strane javno ne žele izgledati kao da popuštaju.

No posredovanje ima granice. Pakistan može prenijeti poruke, pokušati oblikovati prostor za pregovore i smanjiti nesporazume, ali ne može riješiti temeljni sukob interesa. Ako Washington smatra da iranski odgovor ne zadovoljava američke sigurnosne uvjete, a Teheran smatra da SAD mora prvo ukloniti sankcije i blokadu, posrednik može samo držati vrata odškrinuta.

U ovom trenutku ta vrata nisu zatvorena, ali su se ponovno snažno zalupila.

Hormuški tjesnac kao svjetski živac

Hormuški tjesnac nije obična regionalna točka na karti. To je jedan od najosjetljivijih prolaza globalne ekonomije. Kada se ondje pojavi kriza, posljedice se ne osjećaju samo u Teheranu, Washingtonu ili Rijadu, nego i na benzinskim postajama, tržištima, burzama i u industriji diljem svijeta.

Zato američka tvrdnja da se svjetsko gospodarstvo ne smije držati kao talac nije samo politička poruka Iranu, nego i poruka saveznicima i tržištima. Washington želi pokazati da neće dopustiti da Teheran preko Hormuškog tjesnaca ucjenjuje svjetsku trgovinu energentima.

Iran, s druge strane, zna da upravo tu ima najveću polugu pritiska. Ako sankcije guše njegovu ekonomiju, a pomorska blokada dodatno ograničava izvoz i kretanje, Teheran će nastojati Hormuz staviti u središte pregovaračke računice.

Pregovori koji počinju od maksimalnih zahtjeva

Najnoviji zastoj pokazuje da obje strane ulaze u pregovore s maksimalnim zahtjevima. Iran traži prekid rata, ukidanje sankcija, kraj blokade i posebnu ulogu u Hormuškom tjesnacu. SAD traži sigurnost plovidbe, ograničenje iranskog nuklearnog programa i jamstva da Teheran neće koristiti regionalne sukobe kao instrument pritiska.

Takvi pregovori rijetko se rješavaju brzo. Prva faza često služi za javno postavljanje granica. Trump je sada postavio svoju granicu: iranski odgovor ne prolazi. Teheran će morati odlučiti hoće li popustiti, dopuniti prijedlog ili odgovoriti vlastitim pritiskom.

Problem je što se sve odvija u atmosferi rata, sankcija i vojne napetosti. U takvom okruženju svaka izjava može biti shvaćena kao signal za tržišta, saveznike, protivnike ili vojne zapovjednike na terenu.

Rizik za regiju i svjetsku ekonomiju

Ako pregovori ostanu blokirani, regija ulazi u novo razdoblje neizvjesnosti. Hormuški tjesnac ostaje sigurnosna točka visokog rizika, cijene nafte mogu nastaviti rasti, a američko-iranski sukob može dodatno povući saveznike, regionalne aktere i pomorske snage u opasnu zonu.

Za Europu je ovo također važna tema. Iako se sukob vodi izvan europskog kontinenta, posljedice bi se vrlo brzo mogle osjetiti kroz cijene goriva, troškove transporta, inflaciju i pritisak na gospodarstvo. Svaka nova kriza u Hormuzu podsjetnik je da globalna energetska sigurnost nije apstraktna riječ, nego nešto što se vrlo brzo prelije u svakodnevni život građana.

Trumpova poruka zato nije samo američko-iranska vijest. To je signal tržištima, saveznicima i protivnicima da Washington ne prihvaća iranski paket. Pitanje je samo što slijedi nakon javnog odbijanja: nova runda pregovora ili nova runda pritiska.

Diplomacija pod prijetnjom eskalacije

U ovakvim krizama najopasniji trenutak nije uvijek potpuni prekid pregovora, nego razdoblje između odbijanja i novog prijedloga. Tada obje strane pokušavaju povećati pritisak, testirati granice i pokazati da neće prve popustiti.

Trump je svojim odgovorom jasno pokazao da iranski prijedlog ne smatra ozbiljnom osnovom za dogovor. Iran će sada morati odlučiti hoće li poslati izmijenjeni odgovor ili dodatno zaoštriti retoriku. Pakistan i drugi mogući posrednici pokušat će održati komunikaciju, ali politička temperatura ponovno raste.

Za svijet koji već prati ratove, energetske krize i geopolitičke podjele, još jedan zastoj u pregovorima znači samo jedno: Bliski istok ostaje najosjetljivija točka globalne sigurnosti, a Hormuški tjesnac živac na kojem se može osjetiti svaki diplomatski trzaj.

Zoran / TV Wien

Foto : YURI GRIPAS – POOL