EU nakon mjeseci blokade uvodi sankcije nasilnim izraelskim doseljenicima i Hamasu

BRUXELLES · 12. svibnja 2026.

Ministri vanjskih poslova država članica Europske unije postigli su dogovor o sankcijama protiv nasilnih izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali, ali i protiv predstavnika palestinskog pokreta Hamas. Odluka dolazi nakon mjeseci političke blokade, a preokret je omogućila promjena stava Mađarske nakon odlaska Viktora Orbána s vlasti.

EU prekinuo višemjesečnu blokadu

Nakon mjeseci zastoja, Europska unija uspjela je postići politički dogovor o sankcijama koje se odnose na nasilje na Zapadnoj obali i na predstavnike Hamasa. Riječ je o odluci koja dolazi u vrlo osjetljivom trenutku, dok se posljedice rata u Gazi i dalje osjećaju u cijeloj regiji, a nasilje na okupiranoj Zapadnoj obali ostaje jedno od najtežih sigurnosnih i humanitarnih pitanja.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas potvrdila je da su ministri vanjskih poslova dali zeleno svjetlo za sankcioniranje izraelskih doseljenika zbog nasilja nad Palestincima. Istodobno su dogovorene i nove sankcije protiv vodećih osoba Hamasa.

“Ekstremizam i nasilje imaju svoje posljedice”, poručila je Kallas nakon sastanka, naglašavajući da Europska unija želi poslati poruku kako se nasilje nad civilima, bez obzira s koje strane dolazilo, ne može tretirati kao politički prihvatljivo ponašanje.

Sankcije za sedam doseljenika i organizacija

Prema dogovoru, sankcije će se primjenjivati na sedam izraelskih doseljenika ili organizacija povezanih s nasiljem nad Palestincima na Zapadnoj obali. Mjere uključuju zamrzavanje imovine u Europskoj uniji i zabranu ulaska na teritorij država članica.

Za Europsku uniju ovo je važan politički iskorak jer su se oštrije mjere protiv nasilnih doseljenika mjesecima nalazile u blokadi. Iako su pojedine države članice ranije podržavale sankcije, za zajedničku odluku na razini EU-a bila je potrebna suglasnost svih država članica. Upravo je tu mjesecima postojao glavni problem.

Mađarska je pod vladom Viktora Orbána ranije blokirala slične prijedloge, a Orbánova vlada bila je poznata po bliskim političkim odnosima s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. No nakon promjene vlasti u Budimpešti i dolaska Pétera Magyara, mađarski stav prema ovoj odluci se promijenio, čime je otvoren prostor za zajedničku europsku odluku.

Promjena u Mađarskoj otvorila vrata odluci

Politički preokret u Mađarskoj imao je izravan utjecaj na ovu odluku Europske unije. Viktor Orbán i njegova stranka Fidesz izgubili su vlast nakon 16 godina, a nova vlada Pétera Magyara najavila je drukčiji odnos prema Europskoj uniji i vanjskopolitičkim pitanjima.

U praksi se ta promjena sada vidjela vrlo brzo. Mađarska više nije koristila veto kako bi zaustavila sankcije protiv nasilnih izraelskih doseljenika, pa su ministri vanjskih poslova država članica mogli postići dogovor koji je mjesecima bio blokiran.

Za Bruxelles je to više od jedne diplomatske odluke. To je signal da se nakon promjene vlasti u Budimpešti može otvoriti prostor za drukčije europske dogovore, posebno ondje gdje je Mađarska ranije bila država koja je kočila zajedničke odluke EU-a.

Nasilje na Zapadnoj obali sve veći problem

Zapadna obala se od izbijanja rata u Gazi u listopadu 2023. suočava s porastom nasilja, uključujući napade izraelskih doseljenika na palestinsko stanovništvo. Palestinski dužnosnici, Ujedinjeni narodi i organizacije za ljudska prava već dulje upozoravaju da se situacija na terenu pogoršava, dok se palestinske zajednice sve češće suočavaju s prijetnjama, napadima, prisilnim raseljavanjem i pritiskom na svakodnevni život.

Za Europsku uniju pitanje nasilnih doseljenika postalo je test vjerodostojnosti. S jedne strane, EU priznaje pravo Izraela na sigurnost i osuđuje Hamasove napade. S druge strane, sve je teže ignorirati nasilje nad Palestincima na okupiranim područjima i širenje naselja koja međunarodna zajednica uglavnom smatra protivnima međunarodnom pravu.

Upravo zato se ova odluka u Bruxellesu promatra kao pokušaj uspostavljanja ravnoteže: sankcionirati Hamas, ali istodobno jasno reagirati i na nasilje ekstremnih izraelskih doseljeničkih skupina.

Hamas također na meti novih mjera

Uz sankcije protiv izraelskih doseljenika, ministri vanjskih poslova EU-a dogovorili su i nove sankcije protiv vodećih osoba Hamasa. Time Bruxelles želi pokazati da mjere nisu usmjerene samo prema jednoj strani, nego prema akterima koje Europska unija povezuje s ekstremizmom, nasiljem i destabilizacijom.

Hamas je u Europskoj uniji već godinama na popisu terorističkih organizacija, a nakon napada 7. listopada 2023. i rata u Gazi pritisak na europske institucije da pojačaju mjere protiv njegovih struktura dodatno je porastao. Nova odluka zato dolazi kao dio šireg paketa kojim EU pokušava odgovoriti na nasilje, terorizam i radikalizaciju u regiji.

No politički značaj ove odluke leži u tome što se u istom paketu sada nalaze i izraelski doseljenici povezani s nasiljem nad Palestincima. Time Europska unija pokušava izbjeći dojam jednostranosti i poslati poruku da kršenje ljudskih prava i nasilje nad civilima ne mogu proći bez posljedica.

Ostaje pitanje trgovine s okupiranim područjima

Iako su sankcije važan korak, dio država članica smatra da Europska unija treba ići dalje. Nekoliko zemalja zagovara zabranu uvoza proizvoda s okupiranih palestinskih teritorija, no za takav potez bio bi potreban formalni prijedlog Europske komisije i znatno širi politički dogovor.

To je posebno osjetljivo pitanje jer bi zabrana uvoza proizvoda iz naselja otvorila novu razinu pritiska na Izrael i dodatno zaoštrila odnose između Bruxellesa i izraelske vlade. Istodobno, zagovornici takvih mjera tvrde da Europska unija ne može osuđivati širenje naselja, a istodobno dopuštati trgovinu proizvodima koji iz tih naselja dolaze.

Za sada je EU stao na sankcijama protiv konkretnih osoba i organizacija. No politička rasprava o širim ekonomskim mjerama nije završena. Naprotiv, nova odluka mogla bi otvoriti prostor za sljedeći krug pritiska, osobito ako se nasilje na Zapadnoj obali nastavi ili dodatno pojača.

Poruka Bruxellesa: nasilje ima cijenu

Odluka Europske unije dolazi u trenutku kada se međunarodni pritisak na sve aktere bliskoistočne krize pojačava. Rat u Gazi, humanitarna katastrofa, Hamasova odgovornost za terorističke napade, ali i nasilje nad Palestincima na Zapadnoj obali, stvorili su situaciju u kojoj Bruxelles više ne može ostati samo na diplomatskim izjavama.

Sankcije nisu kraj europske politike prema Bliskom istoku, ali jesu poruka da nasilje ima cijenu. One neće same zaustaviti spiralu sukoba, ali mogu označiti promjenu u načinu na koji Europska unija pristupa odgovornosti pojedinaca i organizacija na terenu.

Za Palestince na Zapadnoj obali ova odluka mogla bi predstavljati barem djelomično priznanje problema s kojim se svakodnevno suočavaju. Za Izrael je to nova politička poruka iz Europe da podrška sigurnosti Izraela ne znači šutnju o nasilju doseljenika. Za Hamas je to nastavak europskog pritiska na organizaciju koju EU smatra terorističkom.

U konačnici, odluka pokazuje i nešto šire: Europska unija, kada uspije prevladati unutarnje blokade, još uvijek može donositi odluke koje imaju političku težinu. No pitanje ostaje isto kao i mnogo puta dosad: hoće li sankcije biti početak ozbiljnije europske strategije ili samo zakašnjela reakcija na krizu koja se na terenu već odavno otela kontroli?

Zoran / TV Wien