Nova karta rizika za Europu 2026.: gdje je putovanje najsigurnije, a koje regije traže oprez

BEČ · 14. svibnja 2026.

Europa i dalje ostaje jedno od najsigurnijih i najpopularnijih turističkih odredišta na svijetu, ali nova karta rizika za 2026. godinu pokazuje da se sigurnosna slika kontinenta mijenja. Rat u Ukrajini, političke napetosti, kriminal u velikim gradovima i sve češći ekstremni vremenski događaji sve više utječu na planiranje putovanja.

Prema novoj karti rizika koju su objavili Safeture i Riskline, većina europskih zemalja i dalje se smatra područjem niskog ili zanemarivog rizika. To se posebno odnosi na zemlje sa stabilnim političkim sustavima, niskom stopom nasilnog kriminala, razvijenom infrastrukturom i dobrim zdravstvenim sustavima. Ipak, karta jasno pokazuje da Europa više nije prostor u kojem se sigurnosni rizici mogu promatrati samo kroz klasične kriminalne statistike.

Uz uobičajene opasnosti poput džeparenja, prijevara i povremenih nemira tijekom prosvjeda, putnici sve više moraju računati i na ratne posljedice, pogranične napetosti, vremenske ekstreme, toplinske valove, poplave i šumske požare. Upravo zato nova karta rizika nije samo alat za poslovne putnike i sigurnosne službe, nego i korisna informacija za turiste koji žele znati gdje je potreban dodatni oprez.

Rat u Ukrajini ostaje najveći sigurnosni rizik u Europi

Najrizičnije područje na europskoj karti i dalje je Ukrajina, posebno njezine istočne i jugoistočne regije. Razlog je jasan: rat s Rusijom, stalni sigurnosni rizici, oštećena infrastruktura, povremeni prekidi opskrbe i opća neizvjesnost na terenu. Za putnike to znači da se kretanje u ratnim i pograničnim područjima ne može uspoređivati s običnim turističkim putovanjem.

U širem sigurnosnom smislu, rat u Ukrajini ne utječe samo na samu Ukrajinu. On mijenja percepciju rizika u cijeloj istočnoj Europi, posebno u područjima blizu Rusije, Bjelorusije i osjetljivih pograničnih zona. Riskline u svojoj analizi globalnih rizika za 2026. ističe da oružani sukobi ostaju jedan od glavnih pokretača putničkog rizika u svijetu, a Ukrajina se i dalje ubraja među zemlje s visokim sigurnosnim izazovima.

Veliki dijelovi Rusije također se procjenjuju kao problematični za putovanja, ne samo zbog rata i sankcija, nego i zbog političkih ograničenja, pojačanog nadzora stranih državljana i složenih uvjeta poslovnog boravka. Putovanja u Rusiju danas traže puno ozbiljniju pripremu nego prije nekoliko godina, posebno za novinare, poslovne ljude i osobe koje bi mogle biti zanimljive sigurnosnim strukturama.

Gdje se putnicima savjetuje dodatni oprez?

Osim ratnih zona, karta rizika upozorava i na zemlje i regije u kojima se rizik ne temelji nužno na otvorenom sukobu, nego na političkoj nestabilnosti, korupciji, slabijoj sigurnosnoj kontroli, etničkim napetostima ili prijetnji terorizma. Među područjima koja se u analizama spominju s povećanim oprezom nalaze se Bjelorusija, Moldavija, Kosovo i europski dio Turske.

U Bjelorusiji se sigurnosni rizik povezuje s političkom represijom, bliskim vezama s Rusijom i ograničenim prostorom za slobodno kretanje i javno izražavanje. U Moldaviji dodatnu osjetljivost stvaraju političke napetosti i blizina rata u Ukrajini, dok se Kosovo često promatra kroz prizmu etničkih i političkih napetosti koje se povremeno mogu ponovno aktivirati.

Europski dio Turske i Istanbul na karti se ne promatraju kao ratna zona, ali se spominju zbog kombinacije političkih napetosti, povremenih sigurnosnih prijetnji i prijevara usmjerenih na posjetitelje u komercijalnim i turističkim zonama. To ne znači da putovanje automatski treba izbjegavati, nego da je potrebna veća razina informiranosti i opreza.

Veliki gradovi: sitni kriminal ostaje najčešći problem

Karta rizika posebno ističe da se u mnogim europskim gradovima najveći problemi za turiste ne odnose na nasilje, nego na sitni kriminal. Džeparenje, prijevare, krađe torbi, lažni vodiči, napuhane cijene i ciljane prijevare u turističkim zonama ostaju najčešći sigurnosni izazovi.

Među gradovima koji se u karti spominju s posebnim napomenama nalaze se Pariz, Marseille, Napulj, Beograd, Sofija, Bukurešt, Kijev, Moskva, Istanbul i Atena. Razlozi nisu jednaki za svaki grad. U Parizu se, primjerice, naglašavaju džeparenje, prijevare i povremeni prosvjedi koji mogu poremetiti promet i raspored putovanja. U Marseilleu se spominju aktivnosti bandi i viša razina nasilnog kriminala u pojedinim četvrtima, dok se u Napulju rizici više vežu uz krađe, prijevare i organizirane kriminalne mreže.

Beograd se spominje zbog mogućeg utjecaja prosvjeda, organiziranog kriminala i korupcije na pojedine poslovne aktivnosti, dok su Sofija i Bukurešt označeni zbog prijevara, oportunističkih krađa i korupcijskih izazova. Atena se najčešće povezuje s povremenim prosvjedima, demonstracijama i sitnim kriminalom u središnjim dijelovima grada.

Austrija je sigurna, ali ne bez rizika

Austrija se i dalje smatra sigurnom destinacijom za putovanje. Beč, Salzburg, Graz i ostali austrijski gradovi imaju visoku razinu javne sigurnosti, dobru infrastrukturu i stabilne institucije. Ipak, činjenica da je neka zemlja sigurna ne znači da rizik ne postoji.

U austrijskim gradovima, osobito u turističkim zonama, na kolodvorima, velikim događajima i gužvama, i dalje treba računati na uobičajene oblike sitnog kriminala. Džeparenje, gubitak dokumenata, prijevare prema turistima i gužve u javnom prijevozu nisu dramatični rizici, ali mogu pokvariti putovanje.

Za Beč je posebno važno naglasiti da veliki događaji, koncerti, festivali i sportske manifestacije privremeno povećavaju broj posjetitelja i stvaraju dodatni pritisak na promet, smještaj i javne prostore. To ne mijenja opću sigurnosnu sliku grada, ali traži osnovnu pažnju putnika.

Hrvatska i Slovenija među sigurnijim destinacijama

Prema prikazanoj karti, Hrvatska i Slovenija nalaze se među sigurnijim europskim destinacijama. Obje zemlje imaju stabilne političke uvjete, dobru turističku infrastrukturu i relativno nisku razinu ozbiljnog kriminala prema posjetiteljima.

Za Hrvatsku je to posebno važno u kontekstu turizma, jer se sigurnost već godinama ubraja među njezine prednosti. Turisti u Hrvatskoj najčešće moraju paziti na standardne ljetne rizike: gužve, prometne zastoje, vrućinu, požare u priobalju, krađe na plažama i povremene probleme u noćnom životu. To su rizici koji se mogu izbjeći dobrim planiranjem i osnovnim oprezom.

Slovenija se u europskim analizama sve češće ističe kao izrazito sigurna destinacija, osobito zbog niske razine imovinskog kriminala i stabilnog javnog poretka. Za putnike koji traže prirodu, gradove, planine i mirniji odmor, Slovenija ostaje jedna od najstabilnijih opcija u regiji.

Ekstremno vrijeme postaje novi sigurnosni faktor

Jedna od najvažnijih promjena u procjeni rizika odnosi se na vremenske ekstreme. Sigurnost putovanja više se ne mjeri samo kriminalom, političkom stabilnošću ili ratom. Sve važniji faktor postaju toplinski valovi, suše, šumski požari, poplave i nagle vremenske promjene.

Južna Europa sve se češće suočava s jakim toplinskim valovima koji mogu ugroziti zdravlje putnika, osobito starijih osoba, djece i ljudi s kroničnim bolestima. Dehidracija, iscrpljenost, problemi s tlakom i cirkulacijom nisu rijetkost u ljetnim mjesecima, osobito u gradovima s puno betona i malo hlada.

Šumski požari oko Sredozemlja postali su sve češći problem, dok poplave u dijelovima srednje i zapadne Europe mogu u kratkom roku poremetiti promet, zatvoriti ceste, zaustaviti vlakove i izazvati evakuacije. Safeture i Riskline u svojim procjenama naglašavaju upravo takve okolišne i klimatske rizike kao sve važniji element putničke sigurnosti.

Koje se zemlje smatraju posebno sigurnima?

Među zemljama koje se na karti ističu kao vrlo sigurne nalaze se Njemačka, Danska, Luksemburg, Švicarska, Portugal, Irska, Norveška i Finska. Dobre ocjene imaju i Češka, Slovačka, Slovenija i Hrvatska.

Razlozi su uglavnom slični: stabilne institucije, niska razina nasilnog kriminala, dobra infrastruktura, kvalitetan zdravstveni sustav i predvidljivi uvjeti putovanja. U takvim zemljama rizici za turiste uglavnom ostaju na razini uobičajenog opreza, osobito u gužvama, prometu, noćnim izlascima i turističkim zonama.

Ipak, ni “sigurna zemlja” ne znači potpuno odsustvo rizika. Švedska, primjerice, i dalje pripada sigurnim europskim destinacijama, ali se u usporedbi s nekim nordijskim susjedima sve češće spominje zbog problema kriminalnih bandi u gradovima poput Stockholma i Malmöa. To pokazuje da se sigurnosna slika može mijenjati čak i u državama koje se tradicionalno smatraju vrlo stabilnima.

Putovanja u 2026.: manje straha, više pripreme

Nova karta rizika ne znači da turisti trebaju odustati od putovanja po Europi. Naprotiv, najveći dio kontinenta ostaje siguran, otvoren i dobro povezan. Ali putovanja u 2026. traže malo više pripreme nego ranije. Informirati se o destinaciji, pratiti lokalne vijesti, provjeriti vremenske uvjete, čuvati dokumente i izbjegavati rizična područja postalo je dio normalnog planiranja.

Za većinu putnika osnovna pravila ostaju jednostavna: dokumente držati na sigurnom, ne nositi velike iznose gotovine, paziti na torbe u gužvama, izbjegavati nepoznate dijelove grada noću, pratiti službene obavijesti i ne podcjenjivati ekstremne vremenske uvjete.

Europa je i dalje sigurna, ali više nije jednolična sigurnosna karta. Razlike između država, regija i gradova postaju sve vidljivije. Putnik koji to razumije neće putovati sa strahom, nego s boljom pripremom.

Karta rizika kao upozorenje, ne kao poziv na paniku

Najvažnije je ovu kartu čitati razumno. Ona ne služi tome da se stvara strah, nego da se putnici bolje pripreme. Niskorizična zemlja ne znači da ne treba paziti na novčanik u gužvi. Visokorizična regija ne znači da je cijeli kontinent nesiguran. Karta pomaže razlikovati stvarne opasnosti od dojma koji se često stvara kroz vijesti i društvene mreže.

Za putnike iz Austrije i hrvatsku zajednicu u Beču poruka je jasna: Europa ostaje dostupna i većinom sigurna, ali planiranje putovanja više ne može ignorirati ratove, vremenske ekstreme i lokalne sigurnosne prilike. U 2026. godini dobar putnik nije onaj koji se boji, nego onaj koji zna kamo ide.

Zoran / TV Wien