Dva mjeseca za odgovor bez odgovora: ministrica pod pritiskom zbog stranih zatvorenika u Austriji

BEČ · 16. svibnja 2026.

Austrijska ministrica pravosuđa Anna Sporrer iz SPÖ-a našla se pod kritikama FPÖ-a nakon što je na parlamentarno pitanje o stranim zatvorenicima, deportacijama i mogućnosti izdržavanja kazne u matičnoj zemlji odgovorila tek nakon dva mjeseca — i to bez konkretnih brojki koje je oporba tražila.

Riječ je o politički osjetljivoj temi koja u Austriji redovito izaziva snažne rasprave: koliko stranih državljana izdržava kazne u austrijskim zatvorima, koliko ih može biti prijevremeno pušteno radi deportacije ili premješteno na izdržavanje kazne u zemlju podrijetla, te koliko se takva mogućnost u praksi doista koristi.

Prema pisanju austrijskog portala Heute, FPÖ-ov sigurnosni glasnogovornik Christian Lausch još je 16. ožujka podnio opsežno parlamentarno pitanje vezano uz §133a Zakona o izvršenju kazni, odnosno uz mogućnost da strani počinitelji kaznenih djela kaznu ne izdržavaju u Austriji, nego da budu protjerani ili prebačeni u matične zemlje. Odgovor ministrice stigao je 15. svibnja, točno nakon dva mjeseca.

FPÖ tražio podatke o stranim zatvorenicima i deportacijama

Lausch je u parlamentarnom pitanju tražio detaljan pregled razvoja udjela stranih zatvorenika od 1985. godine, posebno kod nasilnih i seksualnih kaznenih djela. Osim toga, tražio je podatke o primjeni §133a StVG-a od 2013. godine: koliko je stranih zatvorenika moglo doći u obzir za prijevremeno puštanje radi deportacije, koliko ih je stvarno izvedeno iz zemlje i koliko ih je kasnije ponovno počinilo kaznena djela.

Pitanje je obuhvatilo i politički najosjetljiviji dio rasprave: raste li zatvorska populacija u Austriji prvenstveno zbog osoba bez austrijskog državljanstva i koje se mjere poduzimaju kako bi se spriječili povratnici među stranim počiniteljima kaznenih djela.

Takvi podaci za FPÖ imaju snažnu političku vrijednost jer se uklapaju u širu raspravu o migracijama, kriminalu, sigurnosti i troškovima zatvorskog sustava. Za Ministarstvo pravosuđa, međutim, problem je u tome što su traženi podaci široko postavljeni, vremenski protegnuti kroz desetljeća i statistički teško usporedivi.

Ministarstvo: podaci “u ovom obliku ne postoje”

Odgovor ministrice Sporrer nije donio konkretne brojke koje je FPÖ tražio. Prema Heuteu, Ministarstvo pravosuđa navelo je da podaci “u ovom obliku ne postoje” te da bi upit zahtijevao vrlo široku i duboko razrađenu statističku analizu za razdoblje od četiri desetljeća. Takva obrada, prema odgovoru, bila bi moguća samo uz nerazmjerno velik kadrovski i vremenski trošak.

Ministrica je pritom argumentirala da su se povijesni podaci tijekom desetljeća različito prikupljali i da zbog toga nisu nužno usporedivi. Uz to, velik dio traženih informacija morao bi se, prema ministarstvu, analizirati ručno kroz pojedinačne slučajeve.

Drugim riječima, Ministarstvo ne tvrdi da tema nije važna, nego da se u traženoj formi ne može odgovoriti brzo i jednostavno. No upravo taj odgovor izazvao je oštru reakciju oporbe, koja smatra da država mora imati precizne podatke o jednom od ključnih pitanja sigurnosti i pravosuđa.

Christian Lausch: “Apsolutna drskost”

FPÖ-ov sigurnosni glasnogovornik Christian Lausch oštro je kritizirao odgovor ministrice. Za Heute je izjavio da stanovništvo ima pravo znati koliko stranih počinitelja kaznenih djela sjedi u austrijskim zatvorima i koliko se često koristi mogućnost da kaznu izdržavaju u domovini. Dva mjeseca čekanja za “nikakav odgovor” nazvao je “apsolutnom drskošću”.

Takva reakcija nije iznenađenje. FPÖ već godinama gradi dio svoje politike na temama sigurnosti, migracija, kriminala i kritike pravosudnog sustava. Ovaj slučaj stranci daje novu priliku da optuži vlast za netransparentnost i nedovoljnu odlučnost prema stranim počiniteljima kaznenih djela.

No politička rasprava ovdje ima i širu dimenziju. Ako država ne može jednostavno izvući podatke o udjelu stranih zatvorenika, njihovim kaznenim djelima, deportacijama i povratništvu, tada pitanje više nije samo migracijsko ili stranačko. To postaje pitanje kvalitete statistike, digitalizacije pravosuđa i sposobnosti institucija da javnosti daju razumljive podatke.

§133a StVG: izdržavanje kazne ne mora uvijek biti u Austriji

U središtu rasprave nalazi se §133a austrijskog Zakona o izvršenju kazni. Taj mehanizam omogućuje da se u određenim slučajevima strani zatvorenici prijevremeno otpuste iz austrijskog zatvora radi udaljenja iz zemlje ili izdržavanja kazne u državi podrijetla, ovisno o pravnim uvjetima i pojedinačnom slučaju.

Za zagovornike strože politike, takva mjera ima smisla jer smanjuje opterećenje austrijskog zatvorskog sustava i šalje poruku da osobe bez austrijskog državljanstva koje počine teška kaznena djela ne bi trebale dugoročno ostajati na teret austrijskog sustava. Za kritičare, međutim, ključna su pitanja kontrole, pravne sigurnosti, međunarodne suradnje i rizika da počinitelji nakon povratka ili deportacije ponovno uđu u Austriju.

Upravo zato su podaci o stvarnoj primjeni takvog instituta važni. Bez njih se rasprava lako pretvara u političko nadmetanje bez jasne slike koliko se mjera uopće koristi, u kojim slučajevima i s kakvim posljedicama.

Problem nije samo politika, nego i statistika

Odgovor Ministarstva pravosuđa otvara neugodno pitanje: kako je moguće da se za jednu od najosjetljivijih tema austrijskog pravosuđa ne mogu brzo dati usporedivi podaci? Ako su se evidencije tijekom desetljeća mijenjale, to može objasniti tehničku teškoću, ali ne uklanja politički problem.

U modernoj državi podaci o zatvorskom sustavu, državljanstvu zatvorenika, kaznenim djelima, premještajima i deportacijama morali bi biti dostupni barem u osnovnim kategorijama. Ne zato da bi se širila panika, nego da bi se javna rasprava vodila na temelju činjenica, a ne dojmova.

Upravo tu se nalazi najjača točka kritike. Ako se o stranim zatvorenicima govori bez podataka, prostor preuzimaju političke parole. Ako država podatke ima, mora ih znati objasniti. Ako ih nema, mora reći zašto ih nema i kada će sustav biti uređen tako da ih može dati.

Vlast između pravnih ograničenja i političkog pritiska

Ministarstvo pravosuđa u ovakvim slučajevima mora balansirati između nekoliko zahtjeva. S jedne strane, parlamentarna pitanja moraju se shvatiti ozbiljno jer su dio demokratske kontrole vlasti. S druge strane, uprava ne može proizvesti statistiku koja ne postoji bez velikog ručnog rada, posebno kada se traži presjek za više desetljeća i veliki broj kategorija.

No politički problem ostaje. Dva mjeseca čekanja na odgovor koji ne donosi konkretne brojke izgledaju loše za svaku vlast, osobito kada se radi o temi koja izravno dodiruje sigurnost građana. Oporba će takav odgovor prikazati kao izbjegavanje, a ministarstvo kao tehničku nemogućnost. Građani će između ta dva objašnjenja teško dobiti jasnu sliku.

Za ministricu Sporrer ovo je zato neugodna situacija. Čak i ako su razlozi ministarstva administrativno objašnjivi, politička poruka koja ostaje u javnosti jest da država nema spreman odgovor na pitanje koje mnogi smatraju važnim.

Što bi trebalo uslijediti?

Najlogičniji nastavak ove priče bio bi da Ministarstvo pravosuđa objavi barem dostupne aktualne podatke u formatu koji je moguće izvući bez višemjesečne ručne obrade, te da jasno objasni koje kategorije nedostaju i zašto. Ako se povijesni podaci ne mogu usporediti, to treba transparentno prikazati, a ne ostaviti dojam potpunog izostanka odgovora.

Drugi korak trebao bi biti digitalno i statističko uređenje sustava. Austrija, kao država s razvijenim institucijama, ne bi smjela o ključnim pitanjima zatvorskog sustava ovisiti o ručnom pretraživanju pojedinačnih slučajeva. To vrijedi bez obzira na to tko postavlja pitanje — FPÖ, SPÖ, ÖVP ili bilo koja druga stranka.

Na kraju, ova rasprava pokazuje da je sigurnosna politika ozbiljna samo onda kada počiva na podacima. Bez njih se javnost dijeli između onih koji sumnjaju da se nešto skriva i onih koji tvrde da se tema politizira. Obje strane tada govore glasno, ali građani i dalje ne dobivaju ono što im najviše treba: činjenice.

Građani imaju pravo na jasne podatke

Rasprava o stranim zatvorenicima, deportacijama i izdržavanju kazne u matičnoj zemlji ne bi smjela ostati zarobljena između oporbenog napada i ministarskog administrativnog odgovora. Tema je prevažna za takav završetak.

Ako se želi smiriti politička napetost, potrebno je više transparentnosti, a ne manje. Država ne mora proizvoditi podatke za dnevnopolitičke slogane, ali mora znati objasniti vlastiti zatvorski sustav. U suprotnom, svako sljedeće pitanje o kriminalu, migracijama i sigurnosti ponovno će završiti u istom krugu: puno optužbi, malo brojki i još manje povjerenja.

Zoran / TV Wien

Foto : Regina Aigner / BKA