DOBRIČ / ŠIROKI BRIJEG · 18. svibnja 2026.

Na groblju Divojka u mjestu Dobrič kod Širokog Brijega došlo je do novog incidenta povezanog s višedesetljetnim crkvenim sporom u Hercegovini. Prema pisanju portala Vrisak.info i dostupnim snimkama s mjesta događaja, skupina mještana spriječila je održavanje nedjeljne mise koju je trebao predvoditi službeno imenovani svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije.

Incident je dodatno odjeknuo jer je među vjernicima koji su došli na misu bila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko. Ona je, prema dostupnim informacijama, osudila blokiranje mise i pozvala na poštovanje crkvenog reda i prava vjernika na vjerski obred. Nakon toga uslijedile su uvrede i povici upućeni prema njoj, uključujući i vulgarne poruke kojima su je okupljeni pokušali ušutkati i udaljiti s mjesta događaja.

Željana Zovko je zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu i članica Kluba zastupnika Europske pučke stranke, a na službenim stranicama Europskog parlamenta navedena je kao članica Odbora za vanjske poslove i drugih parlamentarnih tijela.

Blokiran ulaz na groblje, misa premještena na privatni posjed

Prema navodima iz lokalnih medija, na groblju se okupilo više desetaka vjernika koji su željeli sudjelovati u redovnom crkvenom obredu. Ulaz im je, međutim, prepriječila skupina mještana koja podupire franjevce koji nisu u crkvenom zajedništvu s biskupijskim strukturama.

Budući da ulazak na groblje nije bio omogućen, svećenik i okupljeni vjernici misu su na kraju održali na privatnom posjedu u neposrednoj blizini. Time je izbjegnut mogući fizički sukob, ali je cijeli događaj još jednom pokazao koliko je situacija na terenu zapaljiva.

Ovo nije prvi sličan slučaj posljednjih dana. Samo tjedan ranije, u Donjem Gradcu, također na području Širokog Brijega, mještani koji podupiru franjevce spriječili su ulazak svećenika na groblje Vlaka, nakon čega je pozvana policija, a misa je održana izvan predviđenog prostora. O tom incidentu izvijestili su Bljesak.info i Jabuka.tv.

Željana Zovko izvrijeđana nakon osude blokade

Najviše pozornosti u novom incidentu privukao je verbalni napad na Željanu Zovko. Prema snimkama koje se šire lokalnim medijima i društvenim mrežama, dio okupljenih reagirao je burno nakon što je eurozastupnica javno osudila sprječavanje mise.

Uslijedili su povici, uvrede i agresivna gestikulacija, a u jednom trenutku čuli su se i vulgarni izrazi upućeni prema njoj. Takav prizor dodatno je pojačao dojam da crkveni spor u Hercegovini više nije samo pitanje kanonskog prava, nego i pitanje osnovne kulture javnog ponašanja, vjerskih sloboda i sigurnosti vjernika koji žele sudjelovati u obredu.

Važno je naglasiti da, prema dostupnim informacijama, nema potvrde da je nad Zovko izvršen fizički napad. Riječ je o verbalnom napadu i vrijeđanju, što je samo po sebi ozbiljno, ali zahtijeva precizno izvještavanje kako se situacija ne bi dodatno zapalila netočnim formulacijama.

Hercegovački slučaj: rana koja nikada nije potpuno zacijelila

U pozadini svega nalazi se takozvani “hercegovački slučaj”, dugotrajni spor vezan uz podjelu župa između Mostarsko-duvanjske biskupije i Hercegovačke franjevačke provincije. Nakon odluka crkvenih vlasti i Vatikana o preustroju upravljanja pojedinim župama, dio franjevaca odbio je poslušnost biskupiji, što je dovelo do crkvenih kazni, suspenzija i dubokih podjela među vjernicima.

U praksi se taj spor u nekim sredinama pretvorio u trajnu podjelu lokalnih zajednica. S jedne strane nalaze se vjernici koji žele prihvatiti svećenike koje imenuje biskupija i držati se kanonskog poretka. S druge strane nalaze se skupine koje i dalje podupiru franjevce izvan službenog crkvenog reda, često tvrdeći da brane tradiciju i lokalni identitet.

Problem je u tome što se obrana tradicije ne može pretvoriti u blokiranje mise, vrijeđanje drugih vjernika ili sprječavanje službenog svećenika da obavi obred. Ako se vjerska odanost počne dokazivati povicima, pritiscima i zabranama, tada se gubi ono najvažnije zbog čega se ljudi uopće okupljaju oko oltara.

Crkveni spor prerasta u javni problem

Incident u Dobriču pokazuje da hercegovački slučaj nije zatvorena povijesna tema, nego živa i bolna rana koja se i dalje otvara u najosjetljivijim trenucima — na grobljima, tijekom misa, među obiteljima i susjedima koji bi u normalnim okolnostima trebali dijeliti isti prostor, istu vjeru i isti mir.

Posebno je zabrinjavajuće što se sukobi događaju na grobljima, mjestima koja bi trebala biti prostor pijeteta, molitve i tišine. Kada se i ondje stvaraju barikade, povici i podjele, tada poruka više nije samo crkvena, nego duboko društvena.

Za lokalnu zajednicu to znači nastavak pritiska i nepovjerenja. Za Crkvu to znači izazov autoriteta i pastoralne odgovornosti. Za javnost to znači pitanje koliko dugo se ovakvi incidenti mogu tretirati kao “lokalni problem” prije nego što netko ozbiljno kaže da pravo na molitvu ne može ovisiti o tome tko je glasniji na ulazu u groblje.

Zaključak: misa se može premjestiti, ali podjela ostaje

Misa u Dobriču na kraju je održana, ali ne ondje gdje je trebala biti. Vjernici su se pomaknuli, svećenik je obavio obred, a incident će još danima odjekivati lokalnom i crkvenom javnošću.

No stvarni problem ostaje. Ako se svaki novi pokušaj redovitog crkvenog života pretvara u blokadu, povike i vrijeđanje, tada se ne brani ni vjera ni tradicija. Tada se samo produbljuje sukob koji već predugo razdvaja ljude koji bi, barem pred grobovima svojih pokojnih, trebali znati zastati.

Dobrič je tako postao još jedna točka na karti hercegovačkog crkvenog raskola. Ne zato što ondje nije bilo mise, nego zato što je ponovno pokazano koliko se teško vraća mir kada se jednom izgubi povjerenje.

Zoran / TV Wien