Povodom Svjetskog dana pčela, koji se obilježava 20. svibnja, austrijski stručnjaci upozoravaju da su pčele i drugi oprašivači pod sve većim pritiskom. Nestanak cvjetnih površina, pesticidi, intenzivna poljoprivreda i klimatske promjene ne ugrožavaju samo prirodu, nego i proizvodnju hrane koju svakodnevno uzimamo zdravo za gotovo.

Pčele nisu samo proizvođači meda

Kada se govori o pčelama, većina ljudi najprije pomisli na med, košnice i pčelare. No njihova stvarna uloga mnogo je šira i važnija. Pčele su među najvažnijim oprašivačima u prirodi i izravno sudjeluju u održavanju biljnog svijeta, ali i u proizvodnji velikog dijela hrane.

Jabuke, kruške, bobičasto voće, bundeve, uljana repica i brojne druge kulture ovise o oprašivanju. Bez pčela i drugih kukaca oprašivača prirodni ciklus postaje slabiji, a poljoprivreda ranjivija. Zato stručnjaci sve češće upozoravaju da zaštita pčela nije romantična ekološka tema, nego pitanje hrane, zdravlja tla i stabilnosti okoliša.

Austrijski savez za zaštitu životinja povodom Svjetskog dana pčela upozorava na pad broja medonosnih i divljih pčela. Posebno naglašavaju da su divlje pčele često prepuštene same sebi, za razliku od medonosnih pčela koje imaju podršku pčelara, nadzor košnica i mogućnost liječenja u slučaju bolesti ili napada parazita.

U Austriji živi više od 700 vrsta divljih pčela

Prema navodima austrijskog Tierschutzvereina, u Austriji živi 707 vrsta divljih pčela. Većina njih ne živi u velikim zajednicama kao medonosne pčele, nego samotno. Upravo zato ih ljudi često i ne primjećuju. Ne stvaraju velike rojeve, ne proizvode med za ljudsku upotrebu i nemaju “vidljivu” ulogu kakvu javnost obično povezuje s pčelama.

No njihova je važnost golema. Divlje pčele oprašuju brojne biljke, često i one koje medonosne pčele slabije posjećuju. One su tihi radnici prirode, a njihov nestanak pokazuje da se u okolišu nešto ozbiljno poremetilo. Prema upozorenjima stručnjaka, najmanje trećina divljih pčela u Austriji smatra se ugroženom.

Problem nije samo u jednom uzroku. Pčele istodobno pogađaju gubitak prirodnih staništa, sve manje cvjetnih livada, košnja u pogrešno vrijeme, uklanjanje suhih stabljika i rubnih površina, ali i širenje monotonih agrarnih površina na kojima nema dovoljno raznolike hrane.

Pesticidi, klimatske promjene i “uredni” vrtovi

Jedan od najvećih problema za pčele su pesticidi. Sredstva za zaštitu bilja mogu utjecati na njihov živčani sustav, orijentaciju i sposobnost povratka do gnijezda ili košnice. Za kukca koji se u prostoru snalazi precizno i mora pronaći hranu, vratiti se na sigurno mjesto i pritom oprašiti biljke, takav poremećaj može biti koban.

No pesticidi nisu jedini problem. Sve češći su i vrtovi koji izgledaju uredno, ali su za pčele gotovo beživotni. Kratko pokošeni travnjaci, ukrasne biljke bez nektara, betonirane površine i balkoni bez cvijeća stvaraju prostor koji ljudima može izgledati lijepo, ali oprašivačima ne nudi gotovo ništa.

Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Blage zime mogu prerano probuditi divlje pčele iz zimskog mirovanja, i to u vrijeme kada još nema dovoljno cvjetova. Kod medonosnih pčela toplije zime mogu pogodovati širenju varoe, jednog od najopasnijih parazita koji napada pčelinje zajednice.

Kako balkon može postati mala stanica za spas pčela

Dobra vijest je da pomoć ne mora početi na velikim površinama. I mali balkon, prozorska daska, vrt, dvorište ili zeleni kutak ispred zgrade mogu postati važan prostor za pčele. Stručnjaci posebno preporučuju domaće biljke koje cvatu u različitim dijelovima godine, kako bi pčele imale izvor hrane od proljeća do jeseni.

Umjesto jedne vrste ukrasnog cvijeća, bolje je kombinirati više biljaka koje nude nektar i pelud. Važno je i izbjegavati pesticide, posebno na balkonima i u kućnim vrtovima. Ono što se često koristi “samo malo” na maloj površini može imati velik učinak na kukce koji ondje dolaze po hranu.

Divljim pčelama pomažu i otvorena, pjeskovita mjesta jer se mnoge vrste gnijezde u tlu. Osušene stabljike biljaka također ne treba uvijek odmah uklanjati jer nekim vrstama mogu služiti kao zimsko sklonište. Drugim riječima, prirodi ponekad najviše pomaže upravo malo manje ljudske “urednosti”.

Poruka iz Austrije: manje kemije, više prirode

Austrijski savez za zaštitu životinja poziva na više prirodnih površina, manje pesticida i ekološki odgovorniju poljoprivredu. Njihova poruka nije usmjerena samo prema velikim sustavima, nego i prema svakome tko ima vrt, balkon ili malu zelenu površinu.

U gradovima poput Beča upravo balkoni mogu imati iznenađujuće važnu ulogu. Stotine tisuća malih zelenih površina, ako su zasađene na pravi način, mogu zajedno stvoriti mrežu hrane i skloništa za oprašivače. Jedan balkon sam ne može riješiti problem nestanka pčela, ali tisuće takvih balkona mogu promijeniti sliku grada.

Pčele ne traže mnogo. Trebaju cvijeće, sigurnost, vodu, prirodne kutke i prostor bez otrova. A čovjek zauzvrat dobiva zdraviji okoliš, više života u gradu i podsjetnik da priroda ne počinje negdje daleko, nego često upravo na vlastitoj prozorskoj dasci.

Zoran / TV Wien