Austrijska vlada priprema novi štedni i porezni paket kojim želi stabilizirati državni proračun. Prema detaljima iz internog radnog dokumenta o dvogodišnjem proračunu za 2027. i 2028., dodatni prihodi trebali bi doći kroz produženje bankarskog nameta, povećanje poreza na žestoka alkoholna pića, promjene kod oporezivanja mirovinskih isplata, ukidanje pojedinih paušala te povratak poreznih obveza za ukrajinska vozila.

Štednja se više ne zaustavlja samo na rezovima

Austrijska rasprava o proračunu ulazi u novu fazu. Samo nekoliko dana prije najavljene proračunske izjave ministra financija Markusa Marterbauera iz SPÖ-a, u javnost su procurili detalji radnog dokumenta koji pokazuje u kojem smjeru vlada planira ići. Prema Heuteu, dokument još nije službeno demantiran s vladine strane, a odnosi se na mjere za dvogodišnji proračun 2027. i 2028. godine.

Poruka je jasna: država ne planira samo štedjeti, nego i povećavati prihode. To znači da se dio tereta proračunske konsolidacije prebacuje na banke, potrošače, samozaposlene, korisnike određenih poreznih olakšica i pojedine skupine koje su dosad imale posebne režime. U političkom smislu, to je osjetljiv paket jer zadire u svakodnevni život, ali i u interese sektora koji će se sigurno glasno braniti.

Vladajuća kombinacija ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a prema dostupnim informacijama želi uštedjeti ukupno 5,1 milijardu eura, dok se istodobno planira 2,6 milijardi eura za mjere koje bi trebale potaknuti određena ulaganja ili politike rasta. To znači da se proračun pokušava popravljati dvostrukom strategijom: rezanjem rashoda i traženjem dodatnih prihoda.

Žestoka pića skuplja: votka kao simbol nove porezne politike

Najvidljivija mjera za potrošače mogla bi biti povećanje poreza na alkohol. Važno je naglasiti da se austrijski porez na alkohol i dalje odnosi na žestoka alkoholna pića, odnosno spirituozna pića, a ne na sva alkoholna pića jednako. Prema planovima, taj bi porez trebao porasti za 30 posto.

U praksi bi to moglo značiti da bi boca votke mogla poskupjeti oko tri eura. Upravo zato je ova mjera brzo postala medijski najprepoznatljiviji dio paketa: građani najlakše razumiju porez kada ga vide na polici trgovine, u cijeni pića ili na računu.

Prema procjenama iz dokumenta koji prenosi Heute, povećanje poreza na žestoka pića trebalo bi državi donijeti oko 40 milijuna eura već 2027. godine, a godinu poslije oko 50 milijuna eura. Za državni proračun to nije najveća stavka, ali je politički vidljiva jer se izravno osjeti u potrošnji.

Banke ostaju glavni izvor dodatnog novca

Najveći pojedinačni dio poreznih mjera odnosi se na bankarski namet. Prema dokumentu koji prenosi Heute, bankarska pristojba trebala bi biti produžena do 2029. godine. Taj je namet prvotno trebao isteći krajem godine, ali vlada sada računa da će njegovo produljenje donijeti oko 300 milijuna eura godišnje.

Politički gledano, to je mjera koju je lakše predstaviti javnosti nego neke druge oblike povećanja poreza. Banke su u očima građana često sektor koji može podnijeti dodatni teret, osobito u razdobljima kada su kamate, naknade i bankarski profiti pod povećalom. No bankarski sektor gotovo sigurno neće mirno prihvatiti takav potez i mogao bi upozoravati na posljedice za kreditiranje, investicije i gospodarstvo.

Za državu je bankarski namet privlačan jer donosi velik i relativno predvidljiv prihod. Za banke je problem jer dodatni namet smanjuje profitabilnost i može potaknuti raspravu o tome hoće li se dio troška na kraju ipak preliti na klijente kroz naknade, uvjete kreditiranja ili druge bankarske usluge.

Mirovine iz doprinosa poslodavaca: ranije oporezivanje za brzi prihod

U planovima se spominje i ranije oporezivanje mirovina koje proizlaze iz doprinosa poslodavaca. Prema informacijama koje prenosi Heute, vlada od te mjere 2028. očekuje oko 200 milijuna eura dodatnih prihoda. U dokumentu se ta mjera opisuje kao kratkoročni proračunski prihod.

Upravo ta formulacija otvara pitanje dugoročne logike. Ako neka mjera prvenstveno služi za brzo punjenje proračuna, onda će se politička rasprava vrtjeti oko toga tko plaća cijenu sadašnjih rupa u državnim financijama. Mirovinske teme u Austriji su posebno osjetljive jer se tiču povjerenja u sustav, očekivanja budućih umirovljenika i osjećaja sigurnosti kod zaposlenih.

Za građane će biti važno kako će konkretni zakonski tekst izgledati i na koga će se točno odnositi. Porezne promjene u mirovinskom području često su tehničke, ali njihove posljedice mogu biti vrlo konkretne za one koji planiraju primanja u starosti.

Homeoffice paušal i paušal za samozaposlene pod nožem

Još jedna mjera koja bi mogla pogoditi dio radnika i samozaposlenih odnosi se na ukidanje homeoffice paušala te paušala za radno mjesto kod samozaposlenih. Prema pisanju Heutea, ukidanje homeoffice paušala trebalo bi donijeti oko 70 milijuna eura godišnje, dok bi ukidanje paušala za samozaposlene donijelo oko 15 milijuna eura godišnje.

Ovdje se otvara šire pitanje rada nakon pandemije. Rad od kuće više nije izvanredna mjera, nego dio normalnog radnog života za mnoge ljude. Troškovi struje, grijanja, interneta, opreme i prostora često su se djelomično prebacili na zaposlenike. Ako se ukinu porezne olakšice koje su barem djelomično priznavale te troškove, dio zaposlenih mogao bi to doživjeti kao korak unatrag.

Kod samozaposlenih je situacija još osjetljivija jer mnogi rade iz vlastitog prostora, bez klasičnog ureda i bez jasne granice između privatnog i poslovnog troška. Paušali su u takvim slučajevima često služili kao administrativno jednostavno rješenje. Njihovo ukidanje moglo bi značiti više troška, ali i više papirologije.

Dobitni odbitak na vrijednosne papire privremeno se briše

Vlada prema radnom dokumentu planira i privremeno ukinuti dio dobitnog odbitka koji se odnosi na ulaganja u vrijednosne papire. Mjera bi vrijedila od 2027. do 2029. godine, a očekivani prihod iznosio bi oko 200 milijuna eura.

Za poduzetnike i samozaposlene to je važna stavka jer dobitni odbitak može biti dio poreznog planiranja i ulaganja. Privremeno ukidanje može se predstaviti kao nužna mjera u kriznom proračunskom razdoblju, ali će među pogođenima vjerojatno biti doživljeno kao dodatno opterećenje za one koji već snose poslovni rizik.

Takve mjere pokazuju da vlada traži novac na više manjih i srednjih točaka, a ne samo kroz jednu veliku reformu. Upravo to može biti politički lukavo: svaka pojedinačna mjera možda se može objasniti, ali zajedno stvaraju dojam širokog poreznog stezanja.

Ukrajinska vozila od 2027. ponovno plaćaju NoVA-u i porez

U paketu se spominje i povratak poreznih obveza za ukrajinska vozila. Od 2027. godine ukrajinska vozila trebala bi ponovno plaćati NoVA-u, odnosno normiranu potrošnu pristojbu, kao i motorbezogenu poreznu obvezu. Prema procjenama, država bi time 2027. trebala uprihoditi oko 10 milijuna eura, a 2028. oko 15 milijuna eura.

Ova mjera bit će politički osjetljiva jer se odnosi na skupinu koja je u Austriji posljednjih godina imala poseban status zbog rata u Ukrajini. S jedne strane, vlada će tvrditi da se porezni sustav mora normalizirati. S druge strane, dio javnosti i humanitarnih organizacija mogao bi upozoravati da se trošak prebacuje na ljude koji su u Austriju došli zbog rata i još uvijek žive u nesigurnim okolnostima.

I ovdje će detalji biti presudni: hoće li postojati prijelazno razdoblje, iznimke ili socijalni kriteriji, te kako će se mjera provoditi u praksi.

Austrijance čeka rasprava: štednja ili novo opterećenje?

Vlada će ove mjere vjerojatno predstaviti kao odgovoran pokušaj stabilizacije proračuna. Argument će biti da država ne može stalno trošiti više nego što ima, da se dio prihoda mora osigurati kroz sektore koji mogu pridonijeti i da su mjere raspoređene na više područja kako ne bi sav teret pao na jednu skupinu.

Kritičari će, međutim, tvrditi da se radi o novom opterećenju građana i gospodarstva. Skuplja žestoka pića, ukidanje paušala, promjene kod samozaposlenih i porezni zahvati u mirovinskim isplatama mogli bi se doživjeti kao dodatni udar u trenutku kada su troškovi života već visoki.

Posebno će se pratiti tko stvarno plaća račun. Bankarski namet na papiru plaćaju banke, ali građani će se pitati hoće li se to kasnije pojaviti kroz naknade. Porez na alkohol plaćaju proizvođači i trgovci, ali ga na kraju vidi kupac. Ukidanje paušala tehnički je porezna promjena, ali ga osjete radnici i samozaposleni.

Proračun se puni na mnogo malih računa

Ovaj paket pokazuje kako izgleda moderna proračunska konsolidacija: ne postoji jedna velika mjera koja sve rješava, nego niz zahvata koji zajedno stvaraju milijarde. Banke, alkohol, rad od kuće, samozaposleni, mirovinske isplate, vrijednosni papiri i vozila — sve postaje dio iste fiskalne slagalice.

Za građane to znači da će proračunska politika sve manje biti udaljena tema iz parlamenta, a sve više nešto što se vidi u malim promjenama svakodnevnog života. Jedan paušal manje, jedna boca skuplja, jedan porez vraćen, jedna olakšica ukinuta. Tako se velike milijarde na kraju pretvaraju u male iznose koje netko mora platiti.

Konačan oblik mjera znat će se tek kada vlada službeno predstavi proračun i zakonske prijedloge. No već sada je jasno da Austriju čeka rasprava o tome gdje završava nužna štednja, a gdje počinje novo opterećenje građana, radnika i poduzetnika.

Zoran / TV Wien