Vučić primio kinesku Medalju prijateljstva: Peking i Beograd potpisali nove sporazume

PEKING · 26. svibnja 2026.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić primio je u Pekingu Medalju prijateljstva Narodne Republike Kine, jedno od najviših kineskih priznanja za strane državljane. Tijekom susreta s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom potpisan je i niz novih sporazuma o suradnji, čime Beograd i Peking dodatno učvršćuju odnose koje obje strane već godinama opisuju kao “čelično prijateljstvo”.

Vučić u Pekingu primio jedno od najviših kineskih priznanja

Kineski predsjednik Xi Jinping dodijelio je Aleksandru Vučiću Medalju prijateljstva Narodne Republike Kine na svečanosti u Velikoj dvorani naroda u Pekingu. Kineska državna agencija Xinhua objavila je da je Xi osobno uručio priznanje srpskom predsjedniku, uz poruke o snažnom partnerstvu dviju država i daljnjem jačanju međusobne suradnje.

Vučiću bliski beogradski mediji posebno su naglasili simboliku dodjele, ističući da je riječ o najvišem kineskom državnom odlikovanju za strane državljane i da je Xi takav način uručenja ranije priredio i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Sam Vučić rekao je da je orden “zaslužila Srbija” zbog, kako je naveo, “hrabrog i poštenog držanja u suvremenom svijetu”.

Srbijanski predsjednik nije skrivao emocije nakon ceremonije. Na novinarsku opasku da je bio na rubu suza, odgovorio je da “malo glumi da je mačo, tvrd muškarac”, ali da je lijepo kada se primi takvo priznanje. U njegovu političkom nastupu odlikovanje je odmah pretvoreno u poruku nacionalnog ponosa i potvrdu posebnog odnosa Srbije s Kinom.

Više od protokola: Kina i Srbija otvaraju nove poslove

Uz svečanu ceremoniju, posjet Pekingu imao je i snažnu gospodarsku dimenziju. Nakon razgovora Vučića i Xija, izaslanstva Srbije i Kine potpisala su niz sporazuma i memoranduma o suradnji. AP navodi da je potpisano više od 20 sporazuma koji obuhvaćaju politiku, trgovinu, tehnologiju i obrazovanje, dok srbijanski izvori govore o više od 30 dokumenata i memoranduma.

Xi Jinping poručio je da Kina i Srbija trebaju bolje uskladiti razvojne strategije i provedbu akcijskog plana suradnje u okviru inicijative “Pojas i put”. Posebno je istaknuo područja koja Peking vidi kao nove motore rasta: umjetnu inteligenciju, digitalnu ekonomiju, zelenu energiju i naprednu proizvodnju.

Za Srbiju je to nastavak politike oslanjanja na kineski kapital, tehnologiju i geopolitičku potporu. Vučić je nakon sastanka rekao da vjeruje kako su Srbiji “širom otvorena vrata” za nastavak suradnje i nove poslove. U prijevodu političke diplomacije, Peking ostaje jedan od ključnih partnera Beograda u trenutku kada Srbija formalno ostaje kandidat za članstvo u Europskoj uniji, ali sve snažnije gradi veze s Kinom i Rusijom.

“Čelično prijateljstvo” kao politička poruka

Vučić u svojim istupima često govori o “čeličnom prijateljstvu” Srbije i Kine. Ta formulacija nije samo diplomatska fraza, nego temelj političke poruke koju Beograd šalje i domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima. Srbija se želi predstaviti kao zemlja koja ima otvorena vrata prema više centara moći: Bruxellesu, Pekingu, Moskvi i Washingtonu.

Kina u tom odnosu vidi pouzdanog partnera na jugoistoku Europe, državu koja podupire kineske stavove o ključnim pitanjima suvereniteta i koja je spremna otvarati prostor za kineske investicije. Srbija zauzvrat dobiva kredite, infrastrukturu, političku potporu oko Kosova i snažan simbolički kapital kroz izravne kontakte s kineskim vrhom.

Upravo zato Vučićev posjet Pekingu ima veću težinu od običnog bilateralnog susreta. On pokazuje smjer srpske vanjske politike: formalno europski put, ali uz sve dublje strateške veze s Kinom. Za dio zapadnih promatrača to je znak udaljavanja od europskih normi, dok Beograd to prikazuje kao suverenu politiku balansiranja.

Kineske investicije duboko su ušle u srpsko gospodarstvo

Kineske kompanije već imaju snažan položaj u Srbiji. Upravljaju rudnikom bakra i zlata u Boru, željezarom u Smederevu, a tvornica Linglong kod Zrenjanina proizvodi gume za vozila. Kineske tvrtke također su uključene u brojne infrastrukturne projekte, od cesta do željezničkih pravaca.

Posebno je važna suradnja u okviru inicijative “Pojas i put”, kroz koju Kina jača prometne, gospodarske i političke veze s europskim i azijskim partnerima. Srbija se u tom sustavu pozicionira kao jedna od ključnih točaka kineskog utjecaja na Balkanu.

No takva suradnja nije bez kontroverzi. Kineski projekti u Srbiji često su povezani s pitanjima zaduženosti, transparentnosti, zaštite okoliša, radničkih prava i političkog utjecaja. Zapadne institucije i dio civilnog društva upozoravaju da Beograd kroz kineske investicije dobiva razvojni zamah, ali i sve veću ovisnost o partneru čiji politički i gospodarski model nije usklađen s europskim standardima.

Posjet Kini dok kod kuće traju pritisci

Vučićev posjet Pekingu dolazi u trenutku kada se Srbija suočava s ozbiljnim unutarnjim pritiscima. AP navodi da se posjet odvija dok se u Srbiji nastavljaju prosvjedi protiv vlasti, potaknuti nezadovoljstvom zbog nedostatka transparentnosti i korupcije, posebno nakon tragedije s urušavanjem željezničke postaje u Novom Sadu 2024. godine.

U takvom trenutku kinesko odlikovanje i svečani prijem u Pekingu Vučiću daju snažan vanjskopolitički kontrapunkt. Dok se kod kuće suočava s kritikama, u Kini dobiva poruku najvišeg poštovanja, diplomatske podrške i nastavka strateške suradnje. Za domaću političku scenu to je važan element Vučićeve slike lidera koji, unatoč pritiscima, ima izravne veze s najvećim svjetskim silama.

Za njegove protivnike, međutim, takav posjet otvara pitanje cijene te politike. Ako Srbija sve više ovisi o kineskom kapitalu i političkoj podršci, koliko prostora ostaje za stvarno približavanje Europskoj uniji, vladavinu prava i transparentnost velikih infrastrukturnih projekata?

Srbija između Bruxellesa i Pekinga

Srbija formalno ostaje kandidat za članstvo u Europskoj uniji, ali njezina vanjska politika sve češće pokazuje višesmjerno kretanje. Beograd istodobno pregovara s Bruxellesom, održava bliske odnose s Moskvom i produbljuje strateško partnerstvo s Pekingom. Takav pristup Vučić prikazuje kao dokaz samostalnosti Srbije, dok kritičari upozoravaju da zemlja sve više udaljava svoju praksu od europskih standarda.

Kina u Srbiji ne vidi samo gospodarskog partnera, nego i politički prostor u kojem može jačati utjecaj unutar Europe. Beograd, s druge strane, kroz Kinu dobiva investicije i međunarodnu podršku koju ne uvjetuju isti kriteriji kao Europska unija. U tome je i privlačnost i rizik ovog odnosa.

Vučićeva Medalja prijateljstva zato nije samo osobno priznanje. Ona je simbol jedne politike: Srbije koja se predstavlja kao most između Istoka i Zapada, ali se sve češće politički i gospodarski oslanja na Peking.

Odlikovanje kao slika budućeg smjera

Dodjela kineske Medalje prijateljstva Aleksandru Vučiću dodatno učvršćuje narativ o posebnom odnosu Srbije i Kine. Za Peking, to je potvrda dugoročnog partnerstva s državom koja podržava kineske interese i otvara prostor kineskim projektima. Za Vučića, to je politički kapital koji može pokazivati domaćoj javnosti kao dokaz međunarodnog ugleda.

No iza svečanih riječi, crvenih tepiha i medalja ostaje ozbiljno pitanje: kamo Srbija dugoročno ide? Ako joj je Europa formalni cilj, a Kina sve važniji oslonac, Beograd će sve teže balansirati između različitih očekivanja, standarda i geopolitičkih pritisaka.

Za sada, Vučić iz Pekinga šalje poruku da su odnosi s Kinom “na najvišoj razini u povijesti”. A Kina mu uzvraća jednim od svojih najviših priznanja. U politici simbola, to je više od protokola. To je jasna poruka o tome gdje se danas nalazi jedan od najvažnijih odnosa Srbije izvan Europe.

Zoran / TV Wien