Slaba gospodarska kretanja i dalje se snažno osjećaju na austrijskom tržištu rada. Krajem svibnja više od 378.000 osoba bilo je prijavljeno austrijskom AMS-u kao nezaposleno ili uključeno u programe školovanja, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 7,1 posto.

Više nezaposlenih, manje slobodnih radnih mjesta

Krajem svibnja u Austriji je više od 378.000 ljudi bilo prijavljeno Arbeitsmarktserviceu, poznatijem kao AMS. U tu brojku ulaze osobe koje su službeno nezaposlene, ali i one koje sudjeluju u različitim programima školovanja i prekvalifikacije. Na prvi pogled rast od 0,8 posto možda ne djeluje dramatično, ali u praksi pokazuje da se pritisak na tržištu rada nastavlja iz mjeseca u mjesec.

Posebno zabrinjava podatak da se broj odmah dostupnih otvorenih radnih mjesta smanjio za 5,4 posto i pao na oko 79.000. Za ljude koji su trenutačno bez posla to znači da potraga može trajati dulje, da će prijava na oglase biti više, a odgovor poslodavaca sporiji. U takvom okruženju najteže prolaze oni koji su već dulje izvan tržišta rada, stariji radnici, osobe s nižim kvalifikacijama, ali i oni koji rade u sektorima koji se sporije oporavljaju.

Austrijsko gospodarstvo već dulje vrijeme osjeća posljedice slabije konjunkture. Visoki troškovi života, skuplje poslovanje, oprezniji potrošači i pritisak na poduzeća stvaraju situaciju u kojoj mnoge tvrtke odgađaju nova zapošljavanja. Neke firme ne otpuštaju masovno, ali jednostavno ne otvaraju nova radna mjesta istim tempom kao ranije. Upravo se takav trend vidi i u najnovijim podacima AMS-a.

Stariji radnici ponovno u najtežoj poziciji

Jedan od najosjetljivijih problema austrijskog tržišta rada ostaje položaj starijih radnika. Osobe starije od 50 godina često imaju veliko iskustvo, radne navike i znanje, ali se pri povratku na tržište rada susreću s nizom prepreka. Poslodavci ih ponekad doživljavaju kao skuplje, manje fleksibilne ili teže prilagodljive novim uvjetima rada, iako takva slika često nema stvarno uporište u praksi.

Ministarstvo rada i socijalnih pitanja poručuje da starijim tražiteljima posla treba dati realnu šansu za povratak u radni odnos, posebno u gospodarski težim vremenima. To je važna poruka, ali sama poruka nije dovoljna. Bez konkretnih poticaja, prilagođenih programa, boljeg povezivanja s poslodavcima i manje predrasuda, mnogi stariji radnici ostaju mjesecima, a ponekad i godinama, u AMS evidenciji.

Za ljude iz hrvatske, bosanske, srpske i drugih zajednica koji žive u Austriji ovo je posebno važna tema. Mnogi su godinama radili u ugostiteljstvu, građevini, transportu, trgovini, njezi ili proizvodnji. Kada jednom izgube posao, povratak nije uvijek jednostavan, osobito ako je njemački jezik slabiji, ako je zdravlje narušeno ili ako je riječ o poslovima koji se fizički više ne mogu raditi istim intenzitetom kao prije.

Manje oglasa znači jaču konkurenciju

Kada broj slobodnih radnih mjesta pada, tržište se mijenja vrlo brzo. Prije nekoliko godina mnogi su poslodavci teško pronalazili radnike i bili spremniji pregovarati o uvjetima. Danas se u pojedinim sektorima situacija okreće: kandidata je više, oglasa je manje, a poslodavci ponovno mogu birati opreznije i sporije.

To ne znači da poslova nema. Austrijsko tržište rada i dalje traži radnike u određenim sektorima, posebno u zdravstvu, njezi, tehničkim zanimanjima, dijelovima turizma, obrazovanju i pojedinim uslužnim djelatnostima. No razlika je u tome što više nije dovoljno samo “tražiti bilo što”. Sve važniji postaju jezik, kvalifikacije, digitalne vještine, spremnost na prekvalifikaciju i sposobnost prilagodbe.

AMS u takvim okolnostima ima sve važniju ulogu, ne samo kao institucija za prijavu nezaposlenosti, nego i kao mjesto gdje ljudi mogu dobiti informacije o školovanjima, tečajevima i mogućnostima za promjenu zanimanja. Problem je, međutim, što se mnogi tražitelji posla javljaju tek kada situacija postane hitna. Tada je prostor za mirnu promjenu karijere puno manji.

Gospodarsko usporavanje osjeća se i u svakodnevnom životu

Brojke o nezaposlenosti uvijek treba gledati šire. One ne govore samo o tome koliko ljudi trenutačno nema posao, nego i o tome koliko je gospodarstvo oprezno. Kada tvrtke manje zapošljavaju, to često znači da očekuju slabiju potražnju, manje narudžbi ili veće troškove. Takva situacija onda prelazi i na kućne budžete: ljudi manje troše, više štede, odgađaju veće kupnje i opreznije planiraju budućnost.

U Austriji se posljednjih godina posebno osjetio pritisak inflacije, visokih cijena stanovanja i svakodnevnih troškova. Čak i oni koji rade često osjećaju da plaća više ne pokriva život kao prije. Za nezaposlene je taj pritisak još veći, jer se svaki mjesec bez posla brzo pretvara u financijski i psihološki teret.

Zato najnoviji podaci AMS-a nisu samo suha statistika. Oni su upozorenje da se iza brojke od 378.000 ljudi nalaze konkretne sudbine: radnici koji traže novi početak, obitelji koje računaju svaki euro, mladi koji tek ulaze na tržište rada i stariji koji se boje da će ih sustav prerano otpisati.

Što mogu napraviti oni koji traže posao?

U ovakvoj situaciji najvažnije je ne čekati predugo. Oni koji su prijavljeni AMS-u trebali bi aktivno koristiti dostupne mogućnosti savjetovanja, raspitati se o tečajevima njemačkog jezika, digitalnim edukacijama, prekvalifikacijama i programima koji su povezani s konkretnim zanimanjima. Posebno za ljude koji su godinama radili isti posao, promjena može izgledati teško, ali često je upravo dodatna kvalifikacija razlika između dugog čekanja i novog zaposlenja.

Važno je i redovito ažurirati životopis, prilagoditi ga svakom oglasu i ne slati generičke prijave. Poslodavci danas dobivaju više kandidatura, pa se bolje ističu oni koji jasno pokažu iskustvo, pouzdanost i spremnost na rad. Kod naših ljudi u Austriji često postoji jedna velika prednost: radno iskustvo, disciplina i spremnost na konkretan posao. To treba jasno prikazati, bez nepotrebnog kompliciranja.

Za starije radnike posebno je važno naglasiti ono što mlađi kandidati često nemaju: iskustvo, stabilnost, odgovornost i poznavanje radnog ritma. Tržište rada se mijenja, ali iskustvo nije teret ako se zna pravilno predstaviti.

Austrija pred ljetom bez pravog olakšanja

Iako ljetna sezona tradicionalno donosi više poslova u turizmu, ugostiteljstvu i dijelu uslužnih djelatnosti, trenutačne brojke pokazuju da to neće automatski riješiti problem nezaposlenosti. Sezonski poslovi mogu pomoći dijelu radnika, ali ne mogu zamijeniti stabilna, dugoročna radna mjesta koja gospodarstvu daju sigurnost.

Za Austriju će sljedeći mjeseci biti važan test. Ako se broj otvorenih radnih mjesta nastavi smanjivati, a nezaposlenost ostane u porastu, pritisak na AMS, socijalni sustav i kućne budžete dodatno će rasti. Ako se gospodarstvo stabilizira, prvi znak oporavka mogao bi se vidjeti upravo u većem broju novih oglasa i bržem zapošljavanju.

Do tada, poruka je jasna: tržište rada u Austriji više nije onako opušteno kao što je bilo u razdoblju snažne potražnje za radnicima. Posla i dalje ima, ali do njega se dolazi teže, sporije i uz više konkurencije. Za mnoge ljude to znači da će se morati prilagoditi novim pravilima igre.

Zoran / TV Wien