U perivoju bečkog dvorca Schönbrunn, u svečanom ambijentu Gloriettea, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji obilježilo je Dan državnosti i Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske. Bila je to večer diplomacije, hrvatskog zajedništva, obrambene suradnje, ali i mirisa, okusa i emocije Kvarnera koji je u Beč donio komadić hrvatskog Jadrana.

BEČ · Hrvatska je u Beču još jednom dobila večer dostojnu svoje državnosti, svoje zajednice i svoje povijesti. U perivoju dvorca Schönbrunn, na prostoru Gloriettea koji se izdiže iznad austrijske prijestolnice, održan je svečani prijam povodom Dana državnosti i Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Događaj je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Austriji, uz Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Primorsko-goransku županiju, a okupio je više od 400 uzvanika. Među njima su bili predstavnici diplomatskog zbora, austrijskog političkog i gospodarskog života, hrvatskih institucija, Ministarstva obrane RH, Primorsko-goranske županije, Grada Opatije, Turističke zajednice Kvarnera te brojni predstavnici hrvatske zajednice iz Beča i drugih dijelova Austrije.

Ovakvi prijmi često se opisuju kao protokolarni događaji. No ova večer u Schönbrunnu imala je nešto više od službenog ritma. Imala je hrvatsku zastavu, himnu, vojni jazz orkestar, diplomatske susrete, snažne političke poruke, ali i mirise Kvarnera, čašu vina, pršut, sir, slastice i onaj trenutak kada se ljudi zaustave, nasmiješe i kažu: ovo je Hrvatska.

Glunčić kao domaćin večeri: hrvatska zajednica u Austriji pokazala svoju snagu

Domaćin svečanosti bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Daniel Glunčić. U svom obraćanju pozdravio je brojne Hrvate iz Beča, Donje i Gornje Austrije, predstavnike hrvatskih katoličkih misija, gradišćanske Hrvate, Hrvatski centar u Beču i sve one koji hrvatsku prisutnost u Austriji čine živom i vidljivom.

Glunčić je u govoru naglasio da Hrvatska Dan državnosti obilježava kao slobodna, demokratska i međunarodno poštovana država. Posebno je istaknuo doprinos Hrvatske kolektivnoj obrani i sigurnosti Europe, modernizaciju Hrvatske vojske te važnost savezničkih aktivnosti u vremenu novih sigurnosnih izazova.

U izjavi za TV Wien / TV Beč veleposlanik je poručio kako je dolazak ministra obrane Ivana Anušića snažan znak da se suradnja Hrvatske i Austrije, posebno na području vojne suradnje, odvija u iznimno dobrom smjeru. Naglasio je i da Hrvati mogu pokazati kako su čvrst stup ne samo u NATO-savezu, nego i u Europskoj uniji.

Anušić u Beču: Hrvatska i Austrija otvaraju novu fazu obrambene suradnje

Posebnu političku težinu ovogodišnjoj proslavi dao je dolazak potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Ivana Anušića. Njegova nazočnost u Schönbrunnu nije bila samo protokolarna. Ona je nosila jasnu poruku da Hrvatska i Austrija u sigurnosnom i obrambenom području imaju prostor za još snažnije povezivanje.

Anušić je u izjavi za TV Wien / TV Beč rekao kako Hrvatska i Austrija planiraju velike suradnje, posebno na području obrambene industrije. Najavio je da će već u rujnu biti održan zajednički industrijski susret na kojem bi se trebale povezati hrvatske i austrijske industrije te otvoriti prostor za nove projekte.

Ministar je podsjetio i na povijesnu dimenziju hrvatsko-austrijskih odnosa. Zahvalio je austrijskom narodu na potpori koju je Hrvatska imala početkom 1990-ih godina, u vremenu kada joj je ta podrška bila najpotrebnija. U njegovu govoru ta rečenica nije zvučala kao diplomatska formalnost, nego kao podsjetnik na vrijeme stvaranja hrvatske države, obrane slobode i početka hrvatskog međunarodnog puta.

Govoreći o Hrvatskoj vojsci, Anušić je podsjetio da se obilježava 35 godina Oružanih snaga Republike Hrvatske. Upravo je Hrvatska vojska, nastala u najtežim okolnostima, bila jedan od temelja obrane države. Zato je proslava Dana Oružanih snaga u Beču imala dodatnu simboliku: hrvatska vojna povijest, europsko savezništvo i buduća obrambena suradnja susreli su se iste večeri, na istom mjestu.

Schönbrunn kao pozornica hrvatske državnosti

Odabir Gloriettea u perivoju Schönbrunna dao je cijeloj svečanosti posebnu težinu. To nije samo lijepa bečka lokacija. To je prostor duboko upisan u austrijsku i europsku povijest, mjesto s kojeg se Beč vidi u svojoj punoj širini. Upravo ondje Hrvatska je ove večeri predstavila sebe: državu koja pamti svoju prošlost, poštuje svoje saveznike i jasno gleda prema budućnosti.

Uzvanici su se okupljali u ozračju koje je imalo i svečanost i toplinu. S jedne strane diplomatski protokol, govori i službeni susreti. S druge strane ljudi koji se poznaju godinama, pozdravi na hrvatskom jeziku, susreti predstavnika zajednice, fotografije, glazba i ona posebna atmosfera koju imaju događaji na kojima se domovina osjeti daleko od domovine.

Upravo zato ova večer nije bila samo obilježavanje datuma. Bila je to slika Hrvatske u Austriji: državne, kulturne, ljudske i zajedničke.

Kvarner i Opatija donijeli u Beč priču o hrvatskom Jadranu

Ovogodišnja partnerska regija bila je Primorsko-goranska županija. U ime županije i župana Ivice Lukanovića, Kvarner i Opatiju predstavio je gradonačelnik Grada Opatije Fernando Kirigin. Njegov govor bio je podsjetnik na dugu povijesnu vezu Austrije i Kvarnera, ali i na suvremenu priču regije koja se ne oslanja samo na ljeto, nego gradi cjelogodišnji turizam.

Kirigin je istaknuo da je Primorsko-goranska županija oduvijek bila prostor susreta, otvorenosti i povezivanja različitih kultura. Posebno mjesto u toj priči ima Opatija, grad bogate povijesti i međunarodnog ugleda. Upravo su austrijski gosti i nasljeđe austro-ugarskog razdoblja ostavili snažan trag u identitetu Opatije, a ta se veza osjeća i danas.

Opatija je za mnoge Austrijance više od turističke destinacije. Ona je bliska uspomena, poznata cesta prema moru, prvi susret s hrvatskom obalom, vikend odmor, šetnja uz more i elegancija koja je ostala prepoznatljiva kroz generacije. Zato je predstavljanje Opatije u Schönbrunnu imalo poseban smisao. Beč i Opatija nisu dvije odvojene priče. One se povijesno i emotivno dodiruju.

Kirigin je naglasio da Opatija danas snažno razvija zdravstveni, kongresni i manifestacijski turizam. Cilj je da turizam živi cijele godine, a ne samo u sezoni. Takav smjer razvoja posebno je važan za goste iz Austrije, kojima je Kvarner dovoljno blizu za kraći odmor, ali dovoljno sadržajan da ostane destinacija kojoj se vraćaju.

Okusi Kvarnera u srcu Beča: večer koja se pamtila i po mirisima, vinima i delicijama

Dok su se u Gloriettu vodili diplomatski razgovori i razmjenjivale poruke o suradnji Hrvatske i Austrije, jedan važan dio večeri pripao je Kvarneru. Ovogodišnja partnerska regija nije se predstavila samo promotivnim materijalima i govorima, nego onime po čemu je posljednjih godina postala prepoznatljiva daleko izvan hrvatskih granica: autentičnim okusima, vrhunskim vinima i gastronomijom koja je Kvarneru donijela titulu Europske regije gastronomije 2026.

Gosti su imali priliku upoznati bogatstvo kvarnerske vinske scene kroz etikete okupljene pod brendom Kvarner Wines. Posebno mjesto zauzimala su Katunar vina i vina vinarije Gospoja iz Vrbnika, koja u sebi nose priču otoka Krka, kamena, bure, vinograda i tradicije koja se prenosi generacijama. U čaši se tako nije nudilo samo vino, nego i kraj iz kojeg dolazi.

Jednaku pozornost privukla je i gastronomska ponuda. Buretić Bregi predstavio se kuhanom šunkom i drugim delicijama koje su mirisom i okusom nosile onu toplinu domaće primorske kuhinje. To nisu proizvodi koje se samo stavi na stol da popune prostor. To su zalogaji koji pričaju o obiteljskim receptima, lokalnoj proizvodnji, strpljenju i poštovanju prema tradiciji.

Castrum je svojim proizvodima donio drukčiju, slavonsku notu ove večeri.  Brend iz Kaptola, podno Papuka, predstavljen je preko ORQA-e, jedne od partnera događaja, čime je gastronomska slika Hrvatske u Schönbrunnu dobila dodatnu širinu izvan kvarnerskog okvira.  Uz kvarnerske proizvođače,  Castrum je pokazao kako se hrvatska gastro priča prirodno nadopunjuje i slavonskim okusima, lokalnim sastojcima, craft pristupom i snažnim regionalnim identitetom. Uz njih su se istaknuli i sirevi Sirane Frankulin te OPG-a Magriž, proizvodi koji su mnoge uzvanike zaustavili na trenutak više, jer se o dobrom siru ne govori brzo. On se kuša, komentira i pamti.

Turistička zajednica Kvarnera dodatno je zaokružila cijelu priču promotivnim filmom i predstavljanjem regije kroz njezine otoke, obalu, prirodne ljepote, kulturnu baštinu i turističke standarde. Za austrijske goste to nije bila nepoznata karta. Kvarner je za mnoge od njih već desetljećima prvo lice Hrvatske, destinacija do koje se vozi nekoliko sati, ali se vraća godinama.

Za slatki dio večeri pobrinule su se kvarnerske slastičarnice. Cupido iz Matulja predstavio je dio svoje ponude, dok su iz Malog Lošinja stigle Crocantessa i Moby Dick. Upravo je lošinjski krokant postao jedan od simbola večeri. Njegova prisutnost nije bila samo gastronomski detalj, nego lijepa poveznica između otočne tradicije, svečanog trenutka i diplomatskog ambijenta Schönbrunna.

Krokant sabljom: trenutak koji je privukao poglede i fotoaparate

Jedan od najatraktivnijih trenutaka večeri bilo je ceremonijalno rezanje tradicionalnog lošinjskog krokanta sabljom. Taj su trenutak zajednički izveli veleposlanik Daniel Glunčić i gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin, a okupljeni uzvanici pratili su ga s posebnim zanimanjem.

U diplomatskom protokolu takvi detalji imaju posebnu vrijednost. Oni razbiju formalnost, približe regiju gostima i ostave sliku koja se pamti. Krokant je te večeri bio više od slastice. Bio je simbol gostoljubivosti, tradicije i načina na koji se Hrvatska zna predstaviti: svečano, ali s dušom.

Vojni jazz orkestar dao svečanosti poseban ton

Glazbeni dio večeri dodatno je naglasio karakter proslave. Vojni jazz orkestar dao je svečanosti poseban ton, spajajući dostojanstvo vojnog protokola s elegantnijom, toplijom atmosferom prijma. U takvom ambijentu glazba nije bila samo pozadina, nego dio ukupnog dojma večeri.

Uz hrvatske simbole, svečane govore i susrete uzvanika, glazba je stvorila prostor u kojem se službeni događaj pretvorio u večer zajedništva. Upravo u tim trenucima vidi se razlika između pukog obilježavanja datuma i događaja koji zajednica doživi kao svoj.

Hrvati u Austriji kao živa poveznica dviju država

Jedna od najvažnijih poruka večeri bila je uloga Hrvata koji žive i rade u Austriji. Ta zajednica nije mala fusnota u odnosima Hrvatske i Austrije. Ona je svakodnevna, konkretna i vidljiva poveznica dviju zemalja. Čine je ljudi koji rade, stvaraju, vode obitelji, poduzeća, udruge, kulturne programe i vjerske zajednice, a pritom ne gube vezu s domovinom.

Upravo zato je važno što su na svečanosti bili predstavnici hrvatskih katoličkih misija, gradišćanski Hrvati, Hrvatski centar u Beču i brojni članovi zajednice. Oni daju sadržaj onoj rečenici koja se često čuje u diplomaciji: da su ljudi najbolji mostovi među državama.

Gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin u svom je govoru zahvalio Hrvatima koji žive i rade u Austriji, istaknuvši da svojim uspjesima Hrvatsku predstavljaju na najbolji mogući način. To se u Schönbrunnu moglo i vidjeti. Hrvatska nije bila predstavljena samo kroz institucije, nego i kroz ljude koji joj svakodnevno daju lice u austrijskom društvu.

Partneri koji su dali širinu ovogodišnjoj proslavi

Ovogodišnja proslava imala je snažnu institucionalnu, gospodarsku i regionalnu dimenziju. Uz Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji, Ministarstvo obrane RH i Primorsko-goransku županiju, večer su podržali brojni partneri i prijatelji proslave. U govoru veleposlanika Glunčića spomenuti su Grad Opatija, SHI Group, UniCredit Bank Austria, ORQA i HG Infrastruktura.

No širina ovog događaja vidjela se i u tome što su institucije, gospodarstvo, turizam, obrana, kultura i zajednica stajali u istoj priči. Takav spoj rijetko nastane slučajno. On pokazuje da hrvatska diplomacija u Austriji ne gradi samo službene odnose, nego i prostor u kojem se Hrvatska predstavlja kao cjelina: država, regija, zajednica, gospodarstvo i kultura.

Večer u kojoj je Hrvatska imala glas, lice i okus

Proslava Dana državnosti i Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske u Schönbrunnu bila je mnogo više od protokolarnog prijma. Bila je to večer u kojoj su se susreli državni simboli, diplomatske poruke, hrvatska zajednica, sigurnosna suradnja, regionalni identitet i gastronomija.

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beču pokazalo je da ovakvi događaji mogu biti istodobno svečani i živi, državnički i topli, protokolarni i ljudski. Dolazak ministra Anušića dao je večeri političku težinu, a Kvarner i Opatija dali su joj miris, okus i boju hrvatskog Jadrana.

Za Hrvate u Austriji to je bila večer ponosa. Za austrijske i međunarodne uzvanike, prilika da Hrvatsku vide u njezinoj širini. A za sve prisutne, trenutak u kojem je Hrvatska u srcu Beča pokazala da njezina snaga nije samo u institucijama, nego i u ljudima, savezništvima, tradiciji i sposobnosti da se predstavi dostojanstveno — ali s dušom.

Zoran / TV Wien