Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.



TV WIEN · PUTUJMO ZAJEDNO


LIKA · PRIRODA · GASTRONOMIJA

Lika se predstavila u Beču: zemlja Velebita, Plitvica, mora i okusa koji se ne zaboravljaju

BEČ · 19. lipnja 2026.

Beč je jučer na trenutak mirisao na Liku: na Velebit, šumu, rijeku, divlje bilje, svježi sir, paške vinograde i kuhinju koja zna odakle dolazi. Pred oko 40 gostiju Turistička zajednica Ličko-senjske županije nije samo predstavila destinaciju, nego otvorila vrata jednom drukčijem hrvatskom putovanju — onom u kojem se Plitvice, Gacka, more, nacionalni parkovi, Boškinac vina i autorski menu Dina Galvagna spajaju u doživljaj koji ostaje dugo nakon posljednjeg zalogaja.

Lika nije samo prolaz prema moru. Lika je destinacija.

U vremenu kada turisti sve češće traže mir, autentičnost, prirodu, lokalnu hranu i odmak od masovnog turizma, Ličko-senjska županija ima upravo ono što mnoge popularne destinacije danas pokušavaju ponovno pronaći: prostor, tišinu, čistu prirodu, snažan identitet i gastronomiju koja ne glumi tradiciju, nego iz nje prirodno dolazi.

U Beču je održana turistička prezentacija Ličko-senjske županije, događaj koji je pokazao da se Lika danas sve snažnije predstavlja ne samo kao prostor velikih prirodnih znamenitosti, nego kao cjelovita destinacija za putnike koji traže nešto mirnije, autentičnije i dublje od klasičnog ljetnog odmora. Pred oko 40 gostiju, u atmosferi koja je više nalikovala pažljivo složenom susretu s krajem nego običnoj turističkoj promociji, predstavljeni su priroda, gastronomija, lokalni proizvodi, vinski potencijal i ljudi koji nose turističku priču ovog velikog hrvatskog prostora.

Turističku priču Ličko-senjske županije u Beču predstavio je Ivan Radošević, direktor Turističke zajednice Ličko-senjske županije. Uz Ivana Radoševića i Branimira Tončinića, važnu organizacijsku i komunikacijsku ulogu u bečkoj prezentaciji imala je i Alma Radoš, koja je događaju dala onaj tihi, ali važan PR okvir. Upravo takvi ljudi često povezuju sve elemente promocije u jednu zaokruženu priču — službeni nastup destinacije, gastronomski doživljaj, komunikaciju s gostima i atmosferu u kojoj se Lika ne predstavlja samo kao turistička ponuda, nego kao iskustvo koje se može prenijeti dalje.

Događaju je svoj austrijski turistički okvir dao i Branimir Tončinić, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Austriji, čime je prezentacija dobila dodatnu važnost na tržištu koje Hrvatsku dobro poznaje, ali koje Liku još uvijek ima razloga otkrivati iznova. Austrijski gosti već desetljećima putuju prema hrvatskoj obali, no upravo ovakve prezentacije podsjećaju da Hrvatska nije samo more, nego i planina, šuma, rijeka, sir, krumpir, divljač, vino i stol za kojim se kraj najbolje razumije.

YouTube player

Ličko-senjska županija ima rijetku turističku prednost: na istom prostoru spaja kontinentalnu snagu Like, planinski karakter Velebita, svjetski poznate Plitvice, smaragdnu rijeku Gacku, Senjsku rivijeru, Karlobag, Novalju i dio otoka Paga. To nije regija koja se može objasniti jednom fotografijom ili jednom rečenicom. Ona se otkriva polako, kroz ceste koje prolaze između šuma i visoravni, kroz hladne rijeke, kroz tihe zaseoke, kroz miris dima, pečenog krumpira, svježeg sira i planinskog bilja, kroz pogled na more koji se iz Velebita otvori gotovo iznenada.

Upravo je taj spoj bio središnji dojam bečke prezentacije. Lika nije destinacija koja goste osvaja bukom. Ona ih osvaja osjećajem prostora. U svijetu u kojem su mnoge turističke točke postale prenapučene, preglasne i prebrzo potrošene, Ličko-senjska županija nudi nešto drugo: prirodu koja još diše, hranu koja još ima podrijetlo i ritam putovanja koji ne tjera čovjeka da sve obiđe u jednom danu.

Tri nacionalna parka i Park prirode Velebit: prirodna snaga kakvu rijetko koja županija ima

Ličko-senjska županija pripada najjačim hrvatskim prostorima kada je riječ o zaštićenoj prirodi. U njezinu turističkom i prirodnom identitetu posebno mjesto imaju Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nacionalni park Paklenica i Park prirode Velebit. To je podatak koji sam po sebi govori mnogo, jer nije riječ o jednom izdvojenom biseru, nego o čitavom sustavu krajolika koji ovu županiju čini jednom od najvrjednijih prirodnih cjelina u Hrvatskoj.

Plitvička jezera prva su velika asocijacija. I s razlogom. Plitvice su najstariji i najveći nacionalni park u Hrvatskoj, prostor jezera, slapova, šuma i sedrenih barijera koji je odavno prešao granice nacionalne turističke razglednice. One su svjetski prepoznatljiv simbol prirodne ljepote. No prava snaga Ličko-senjske županije počinje upravo ondje gdje mnogi posjetitelji prerano završe svoje putovanje.

Iza Plitvica se otvara Lika kao širi prostor: Korenica, Otočac, Gospić, Gacka dolina, Krasno, Kuterevo, Velebit, Senj, Karlobag, Novalja i manja mjesta u kojima turizam nema karakter masovne scene, nego susreta s krajem. Tko nakon Plitvica ostane još jedan dan, tek tada počinje razumijevati zašto Lika nije usputna stanica. Ona je regija koja traži vrijeme.

Sjeverni Velebit donosi drugu vrstu doživljaja. To je prostor planinskih staza, vidikovaca, botaničkih vrijednosti i snažnog osjećaja netaknute prirode. Paklenica, iako se prostire na južnijem dijelu velebitskog masiva, u široj turističkoj slici ove destinacije pokazuje koliko je Velebit važan za aktivni odmor, planinarenje, penjanje i susret planine s morem. Park prirode Velebit pak obuhvaća golemi prostor koji povezuje različita lica planine, od kontinentalne unutrašnjosti do pogleda prema Jadranu.

Prirodna osobna karta Ličko-senjske županije

Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, Paklenica i Park prirode Velebit čine prirodni okvir koji Liku i Ličko-senjsku županiju izdvaja od mnogih drugih destinacija. Ovdje se u jednom putovanju mogu spojiti slapovi, šume, planinarske staze, rijeke, pašnjaci, krš, more i otoci.

Velebit kao granica i veza između Like i mora

Velebit je puno više od planine. On je granica, zaštita, simbol, orijentir i jedna od najjačih prirodnih slika Hrvatske. S jedne strane nosi šumu, stijene, visoravni, pašnjake i planinarske staze, a s druge otvara pogled prema Jadranu. Na Velebitu se Hrvatska vidi u dvije slike odjednom: kao planinska zemlja i kao mediteranska obala. Malo je prostora u Europi gdje se taj prijelaz osjeti tako snažno i prirodno.

Upravo ta veza planine i mora čini Ličko-senjsku županiju izuzetno zanimljivom za austrijsko tržište. Austrijanci dobro razumiju planinu, šetnju, stazu, pogled, mir i prirodni ritam. Hrvatsku najčešće poznaju kroz more. Lika im može ponuditi most između ta dva iskustva. Gost može ujutro biti na planinskoj stazi, ručati nešto što nosi okus Like, a navečer gledati prema Jadranu. To nije marketinški slogan, nego stvarna geografija ove županije.

U turističkom smislu to otvara mnogo mogućnosti: aktivni odmor, planinarenje, biciklizam, fotografiju, obiteljska putovanja, gastronomiju, ruralni turizam, posjete nacionalnim parkovima i kombinirane rute koje spajaju unutrašnjost i obalu. To je smjer u kojem Lika može rasti bez da izgubi ono najvažnije — vlastiti mir i identitet.

Gacka: rijeka koja ne traži žurbu

Jedan od najljepših aduta Ličko-senjske županije je rijeka Gacka. Njezina mirna, bistra voda i krajolik oko Otočca pružaju potpuno drukčiji doživljaj od brzog, površnog turizma. Gacka nije mjesto za žurbu. Ona je prostor za šetnju, ribolov, fotografiju, vožnju kajakom, obiteljski izlet i onaj rijetki osjećaj da se vrijeme usporilo.

U svijetu u kojem se putovanja često pretvaraju u popis lokacija koje treba što brže obići, Gacka vraća turizam na jednostavniju mjeru. Ona ne traži da je se “odrađuje”. Ona traži da čovjek zastane. Upravo zato ovakvi prostori postaju sve vredniji. Novi putnik ne traži samo atrakciju, nego osjećaj. Ne želi samo fotografiju, nego trenutak. Gacka takav trenutak ima.

Za goste iz Beča i Austrije ta je kombinacija osobito privlačna. Lika je dostupna automobilom, može se spojiti s Jadranom, Plitvicama, Velebitom ili Pagom, a pritom ne traži klasični turistički ritam od plaže do plaže. Ona nudi drukčiji odmor: sporiji, dublji i često osobniji.

More i planina u istoj priči: Senj, Karlobag, Novalja i Pag

Ličko-senjska županija ima i obalno lice. Senj, Karlobag i Novalja donose jadranski karakter, dok unutrašnjost čuva kontinentalnu snagu Like. To znači da gost u jednom putovanju može doživjeti šumu, rijeku, planinu, more i otok. Ta raznolikost nije uvijek dovoljno jasno ispričana, a upravo je ona jedna od najvećih prednosti županije.

Senj nosi povijest, buru, tvrđavu Nehaj, kamen i more. Karlobag je mirniji, gotovo uvučen između Velebita i Jadrana, s pogledima koji često djeluju dramatičnije od klasičnih obalnih razglednica. Novalja i Pag donose sasvim drukčiju energiju: od paškog krajolika i sira do snažne ugostiteljske, hotelske i gastronomske ponude. U toj kombinaciji Lika i Pag nisu suprotnosti, nego dva lica iste turističke priče.

Upravo tu se uklapa i Boškinac, jedno od najprepoznatljivijih gastronomskih imena ovog prostora. Boškinac u Novalji nije samo vinarija, nego hotel, restoran i vinski projekt koji je postao dio ozbiljne hrvatske gastronomske karte. Njegova vina pratila su bečku prezentaciju Ličko-senjske županije i dodatno pokazala da ova regija ne želi govoriti samo jezikom prirode, nego i jezikom stola, podruma, terroira i visoke ugostiteljske kulture.

Boškinac kao vinska pratnja večeri

Na bečkoj prezentaciji vinsku pratnju nosila su vina Boškinac: Vlat Brut, Cuvée Red i Calma Cuvée White. Time je priča o Lici dobila i snažan paški nastavak — kroz vinariju, hotel i restoran koji spajaju otok, kamen, more i modernu gastronomiju.

Dino Galvagno i menu koji je Liku pretvorio u večeru

Posebnu težinu prezentaciji dao je chef Dino Galvagno, jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih autora moderne prirodne kuhinje, danas snažno vezan uz lički projekt Latibula u Donjem Lapcu. Upravo je njegov gastronomski rukopis obilježio bečku večer. Umjesto klasičnog promotivnog menija, gosti su dobili promišljenu gastronomsku interpretaciju Like: njezinih šuma, rijeka, pašnjaka, divljači, mlijeka, žitarica, bilja i kiselina.

Menu je bio potpisan kao predstavljanje Turističke zajednice Ličko-senjske županije, a u njemu se jasno vidjela ideja da se kraj ne opisuje samo riječima, nego okusima. Na stolu su se pojavili elementi koji pripadaju ličkoj prirodi i tradiciji, ali obrađeni na suvremen, autorski način. To je važna razlika. Nije se radilo o folklornom ponavljanju “domaćeg”, nego o pokušaju da se domaće podigne na razinu fine gastronomije bez gubitka korijena.

Na meniju su se mogli pročitati i kušati detalji koji jasno nose Ličku priču: polenta i basa, fiš s vlascem i kiselina; medaljon od griza stare sorte kukuruza sa sjeckanom pastrvom, domaćim jogurtom i uljem od borovice; salata od divlje peradi s bobicama, marmeladom od divlje jabuke, hrenom i tartaletama od ječma; rebra divlje svinje s domaćim “shoyuom” od raženog kruha, šljivinim octom, majonezom od medvjeđeg luka i poljskim cvijećem; te krema od kozjeg mlijeka s borovim iglicama, divljim trešnjama i raženim tuileom.

To nije menu koji slučajno koristi lokalne namirnice. To je menu koji pokušava objasniti kraj. Basa, pastrva, divlja perad, divlja svinja, raženi kruh, šljiva, borovica, medvjeđi luk, kozje mlijeko, borove iglice i divlje trešnje nisu samo sastojci. Oni su geografska karta Like. U njima se osjeti šuma, voda, hladnoća, dim, kiselina, mlijeko, planina i sezona.

TV WIEN / TV BEČ · FOTO Fotogalerija Fotogalerie

Klikni fotografiju za puni prikaz Foto für Vollansicht öffnen

Lika se predstavila u Beču: zemlja Velebita, Plitvica, mora i okusa koji se ne zaboravljaju

Gastronomija kao najjači dokaz autentičnosti

Kada destinacija može svoju prirodu pretvoriti u tanjur, tada više ne prodaje samo krajolik. Prodaje iskustvo. Bečka prezentacija Ličko-senjske županije upravo je kroz menu Dina Galvagna pokazala koliko gastronomija može biti snažan turistički alat.

Lička kuhinja: jednostavna na prvi pogled, duboka kada joj se priđe ozbiljno

Lička gastronomija ne počiva na kompliciranju, nego na kvaliteti namirnice. Krumpir, mlijeko, sir, janjetina, teletina, pastrva, divljač, med, domaći kruh, šumsko voće, bilje i kiseljenje čine kuhinju koja nije nastala iz turističke mode, nego iz života. Upravo zato ima snagu. Ona ne mora glumiti autentičnost jer je autentičnost njezin prirodni jezik.

Lički škripavac, basa, pole od krumpira, pastrva iz hladnih voda, divljač, med i proizvodi obiteljskih gospodarstava mogu biti okosnica potpuno nove turističke priče. To su namirnice koje gost može razumjeti odmah, ali ih ozbiljan chef može podići na razinu koja iznenađuje. Bečka prezentacija pokazala je upravo to: da Lika ne mora birati između tradicije i suvremenosti. Može imati oboje.

U vremenu kada se sve više govori o održivom turizmu, lokalnosti i kratkim lancima opskrbe, Lika ima prirodnu prednost. Ona ne mora izmišljati priču o lokalnom. Ona je već ima. Izazov je u tome da se ta priča ispriča dovoljno jasno, dovoljno kvalitetno i dovoljno samouvjereno prema gostima koji su spremni platiti iskustvo, a ne samo noćenje.

Austrijsko tržište razumije prirodu, ali Lika mu mora pokazati dubinu

Za austrijske goste Lika ima posebnu logiku. Austrijanci vole prirodu, planine, jezera, planinarske rute, regionalne proizvode i kvalitetnu gastronomiju. Hrvatsku dobro poznaju kao morsku destinaciju, ali upravo zato postoji velik prostor da im se Hrvatska predstavi i iz druge perspektive. Lika je idealna za takvo pozicioniranje jer se ne natječe s obalom na isti način. Ona nudi ono što obala često nema dovoljno: mir, prostor i osjećaj da čovjek nije samo jedan od tisuća gostiju u gužvi.

Beč je za takvu promociju vrlo važno mjesto. U austrijskoj publici postoji bliskost s Hrvatskom, ali i zasićenost klasičnim turističkim porukama. Zato su prezentacije poput ove korisne samo ako nude konkretnu razliku. A Ličko-senjska županija tu razliku ima. Ona može ponuditi Plitvice, ali ne samo Plitvice. Velebit, ali ne samo planinarenje. More, ali ne samo plažu. Hranu, ali ne samo “domaće”. Upravo u toj slojevitosti leži njezina snaga.

Važno je i to što ovakva destinacija može živjeti izvan glavne ljetne sezone. Proljeće i jesen u Lici mogu biti idealni za goste koji žele hodati, voziti bicikl, fotografirati, jesti lokalno, posjetiti OPG-ove, obići nacionalne parkove i završiti putovanje na obali. Takav gost ne traži nužno najglasniji hotel i najpuniju plažu. On traži doživljaj koji će pamtiti.

Smiljan, Tesla i kulturna dimenzija Like

Ličko-senjska županija nije samo priroda i hrana. Smiljan, rodno mjesto Nikole Tesle, jedan je od lokaliteta koji Liku povezuje sa svjetskom znanošću, inovacijom i modernim dobom. U turističkom smislu Tesla nije samo ime koje se stavlja na brošuru. On je prilika da se Lika predstavi kao prostor iz kojeg su potekle velike ideje, ali i kao destinacija koja može povezati edukaciju, obiteljska putovanja, znanost, kulturu i prirodu.

Gospić, Otočac, Senj, Novalja i brojna manja mjesta mogu u toj priči imati važnu ulogu kao polazišta za višednevno otkrivanje županije. Lika ne bi smjela ostati destinacija kroz koju se prolazi. Ona mora postati destinacija u kojoj se ostaje. To je možda i najvažnija poruka svake ozbiljne turističke promocije ove županije.

Jer najveći potencijal nije u tome da gost stane na kratko, napravi fotografiju i nastavi dalje. Najveći potencijal je u tome da ostane dva, tri ili pet dana, da poveže Plitvice, Gacku, Velebit, Senj, Pag, lokalnu hranu, vina i priče ljudi koji tamo žive.

Zašto Lika može biti destinacija budućnosti?

Zato što nudi ono što sve više putnika traži: prirodu bez velikog pritiska, lokalnu hranu, autentičan prostor, kombinaciju kontinenta i mora, aktivni odmor, kulturne priče i osjećaj da se putovanje ne svodi samo na potrošnju, nego na doživljaj.

Prezentacija u Beču pokazala je da Lika ima priču, ljude i sadržaj

Dobar turistički događaj ne mjeri se samo brojem gostiju, nego time može li nakon njega destinacija ostati u razgovoru. Prezentacija Ličko-senjske županije u Beču imala je upravo taj element. Oko 40 gostiju nije došlo samo čuti popis mjesta. Došli su vidjeti, kušati i razumjeti zašto se o Lici sve više govori kao o prostoru koji može ponuditi drukčiji hrvatski odmor.

Ivan Radošević predstavio je destinaciju kroz njezine ključne turističke adute, Branimir Tončinić dao je širi kontekst hrvatske turističke promocije u Austriji, Dino Galvagno kroz menu je pokazao kako se Lika može interpretirati na tanjuru, a Boškinac vina povezala su priču s Pagom i jadranskim dijelom županije. To je upravo ono što modernoj promociji treba: ne samo riječi, nego iskustvo.

Lika se u Beču nije predstavila kao rezervna opcija za one koji ne žele gužvu na moru. Predstavila se kao destinacija s vlastitim identitetom. Kao prostor koji ima dovoljno prirode da privuče putnike, dovoljno gastronomije da ih zadrži i dovoljno autentičnosti da ih natjera da se vrate.

Turizam koji ne mora vikati da bi bio snažan

U turističkom svijetu često pobjeđuju najglasniji. Najveće kampanje, najjače slike, najviše reklama i najbrži dojam. Lika ima drukčiji karakter. Ona ne viče. Ona je prostor koji se mora čuti tiše: u šumu Velebita, u vodu Gacke, u zvuk koraka po drvenim stazama Plitvica, u miris kruha, sira, divljači, borovice i kiše na planini.

Upravo zato joj treba turistička promocija koja ne pojednostavljuje. Lika nije samo “netaknuta priroda”. Nije samo “gastro destinacija”. Nije samo “blizu mora”. Ona je sve to zajedno, ali s karakterom koji se ne može kopirati. Bečka prezentacija pokazala je da se ta priča može ispričati suvremeno, dostojanstveno i uvjerljivo.

Za austrijske goste, za hrvatsku zajednicu u Austriji, ali i za sve koji Hrvatsku žele upoznati izvan najpoznatijih ljetnih ruta, Ličko-senjska županija ima veliki potencijal. Ona nudi Hrvatsku koja nije preglasna, ali je duboka. Hrvatsku koja nije samo ljeto, nego i šuma, rijeka, planina, vino, sir, divljač i stol oko kojeg se razgovor nastavlja.

Ako je cilj turizma budućnosti ponuditi više od brzog odmora, onda Lika ima što reći. I nakon bečke prezentacije jasno je da ta priča više ne smije ostati u sjeni puta prema moru. Lika nije usput. Lika je razlog za putovanje.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.