Our website use cookies to improve and personalize your experience and to display advertisements(if any). Our website may also include cookies from third parties like Google Adsense, Google Analytics, Youtube. By using the website, you consent to the use of cookies. We have updated our Privacy Policy. Please click on the button to check our Privacy Policy.

Nova AMS pravila već imaju posljedice: manje mini-poslova uz naknadu za nezaposlene

Austrija • AMS • Rad i socijalna pravila

Nova AMS pravila već pokazuju prve posljedice: manje je mini-poslova uz naknadu, ali prijelaz u stalni posao ne ide svima

Stroža austrijska pravila za geringfügig posao uz primanje naknade za nezaposlene počela su mijenjati tržište rada. Broj osoba koje uz AMS primanja rade mini-posao vidljivo pada, ali otvoreno ostaje pitanje događa li se ono što je politika obećavala – stvarni prijelaz u sigurnije i potpuno osigurane poslove.

Austrijska reforma AMS pravila, koja je početkom 2026. snažno ograničila mogućnost kombiniranja naknade za nezaposlene i geringfügig zaposlenja, sada pokazuje prve vidljive posljedice. Broj ljudi koji su istodobno prijavljeni kao nezaposleni i rade mali, slabo plaćeni posao pao je u prvim mjesecima primjene. No iza te brojke krije se važnije pitanje: jesu li ti ljudi doista pronašli stabilniji posao ili su samo izgubili dodatni izvor prihoda?Upravo tu počinje prava socijalna priča. Vlada je promjenu pravila opravdavala idejom da se nezaposlene osobe ne bi smjele trajno zadržavati u kombinaciji AMS primanja i malog dodatnog posla, nego da ih treba usmjeriti prema redovnom zaposlenju. Na papiru, logika zvuči jednostavno: manje mini-poslova, više pravih poslova. U stvarnom životu, prijelaz nije uvijek tako čist.

Što se promijenilo:
Od 1. siječnja 2026. geringfügig rad uz primanje novca od AMS-a dopušten je samo u zakonom određenim iznimkama. Ako osoba ne spada u iznimku, tijekom dana ili razdoblja takvog rada može izgubiti pravo na AMS isplatu.

Prve brojke: manje ljudi kombinira AMS i geringfügig posao

Prvi konkretni podaci dolaze iz Koruške, gdje je broj nezaposlenih osoba s geringfügig zaposlenjem pao s više od 1.000 na 711. To je pad od otprilike jedne trećine i pokazuje da nova pravila nisu ostala samo slovo na papiru. Ljudi su reagirali, poslodavci su reagirali, a dio takvih radnih odnosa je prekinut.

No sama činjenica da se broj smanjio ne govori automatski da je reforma uspjela. Ako je netko iz geringfügig posla prešao u redovni Teilzeit ili Vollzeit posao, to je pozitivan ishod. Ako je netko samo morao odustati od dodatnog prihoda jer bi inače izgubio AMS naknadu, tada je socijalna slika puno složenija.

Prema dosad dostupnim informacijama, dio pogođenih doista je prešao u redovne poslove, ali broj onih koji su morali završiti geringfügig zaposlenje veći je od broja onih koji su odmah pronašli potpuno osigurano zaposlenje. To znači da reforma zasad proizvodi mješovit rezultat: manje je kombiniranja sustava, ali nije sigurno da svi završavaju u stabilnijem radnom odnosu.

Što znači geringfügig posao u austrijskom sustavu

Geringfügig zaposlenje u Austriji često je bilo način da ljudi zadrže kontakt s tržištem rada, zarade nešto dodatno i ostanu aktivni, osobito kada nisu mogli odmah pronaći stalni posao. Za neke je to bio most prema redovnom zaposlenju. Za druge, nažalost, dugotrajna zamka između nesigurnog rada i socijalne pomoći.

Upravo je ta druga slika bila jedan od glavnih razloga reforme. Politička logika glasi: ako netko godinama kombinira AMS i mali posao, možda sustav ne potiče dovoljno prelazak u redovni rad. Ali socijalna logika postavlja drugo pitanje: što ako redovni posao ne postoji, nije dostupan, nije kompatibilan sa zdravljem, godinama, obiteljskim obvezama ili kvalifikacijama?

Tu se vidi razlika između mjere koja dobro izgleda u tablicama i mjere koja u stvarnosti može pogoditi ljude na rubu. Za nekoga tko ima dobru kvalifikaciju i poslodavca spremnog povećati sate, reforma može biti poticaj. Za nekoga tko živi od vrlo uskog mjesečnog budžeta, gubitak mini-posla može biti ozbiljan udarac.

Pet iznimaka: tko još smije raditi uz AMS

Nova pravila ne znače potpunu zabranu geringfügig rada uz AMS, ali su iznimke sada puno uže. AMS navodi pet zakonski definiranih slučajeva u kojima je takav rad i dalje moguć.

Prva iznimka odnosi se na osobe koje su još prije nezaposlenosti imale geringfügig posao koji se najmanje 26 tjedana preklapao s punim ili djelomičnim osiguranim zaposlenjem. Druga se odnosi na dugotrajno nezaposlene osobe, koje pod određenim uvjetima mogu jednokratno raditi geringfügig kroz ograničeno razdoblje. Treća iznimka vrijedi za dugotrajno nezaposlene osobe starije od 50 godina ili osobe s invaliditetom od najmanje 50 posto.

Četvrta iznimka odnosi se na osobe koje su prije početka takvog rada dulje bile bolesne i primale odgovarajuće naknade, dok peta iznimka vrijedi za osobe koje sudjeluju u AMS školovanju od najmanje četiri mjeseca i najmanje 25 sati tjedno. Takve osobe tijekom školovanja mogu imati geringfügig prihod.

Važno za građane:

Svatko tko prima novac od AMS-a i želi raditi geringfügig mora provjeriti spada li u jednu od iznimki i mora prijaviti svaki početak i završetak rada. U suprotnom može doći do prekida isplate ili gubitka prava na AMS naknadu.

Zašto poslodavci također moraju paziti

Promjena ne pogađa samo nezaposlene osobe, nego i poslodavce koji su ih angažirali kroz geringfügig modele. Za mnoge male poslove, zamjene, pomoćne radne zadatke i sezonske potrebe takav oblik rada bio je fleksibilan i jednostavan. Sada se taj model sužava.

Poslodavci koji su ranije računali na osobe s AMS primanjima moraju provjeriti jesu li takvi radni odnosi još dopušteni. Ako ne vrijedi nijedna iznimka, nastavak takvog posla može radnika dovesti u ozbiljan financijski problem, jer mu se AMS isplata može prekinuti ili naknadno osporiti.

AMS zato poslodavcima preporučuje planiranje: razgovor s radnicima, provjeru statusa, moguću prilagodbu sati, prelazak u redovni radni odnos ili traženje drugih rješenja. U praksi, međutim, nije svaki geringfügig posao moguće jednostavno pretvoriti u stalni Teilzeit ili Vollzeit posao.

Reforma između reda i socijalnog rizika

Cilj reforme je jasan: spriječiti da se nezaposlenost trajno kombinira s malim dodatnim poslovima i motivirati prelazak u stabilnije radne odnose. To je politički razumljiva poruka, osobito u zemlji koja se istodobno suočava s manjkom radne snage u brojnim sektorima.

Ali svaka takva reforma ima i drugu stranu. Ljudi koji rade geringfügig uz AMS nisu uvijek osobe koje “ne žele” prihvatiti bolji posao. Često su to osobe starije dobi, ljudi s narušenim zdravljem, samohrani roditelji, osobe s ograničenim radnim kapacitetom, radnici bez traženih kvalifikacija ili oni koji su jednostavno zapeli u sektoru gdje poslodavci nude samo male sate.

Ako sustav želi da ti ljudi prijeđu u stabilnije poslove, mora postojati i stvarna ponuda takvih poslova. Samo ukidanje mogućnosti dodatnog prihoda ne stvara automatski radna mjesta. Ono može promijeniti ponašanje, ali ne može samo po sebi stvoriti poslodavca koji nudi ugovor, plaću i osiguranje.

Prvi rezultat nije konačna presuda

Brojke iz Koruške pokazuju prvi smjer, ali ne i konačni učinak reforme. Pad broja nezaposlenih osoba s geringfügig poslom bio je očekivan. Ono što tek treba vidjeti jest koliko će se tih ljudi u idućim mjesecima doista zaposliti u redovnim poslovima, a koliko će ostati bez dodatnog prihoda i bez stabilne alternative.

Dugoročni uspjeh reforme neće se mjeriti samo time koliko je manje mini-poslova uz AMS, nego time koliko je više ljudi završilo u normalnim, osiguranim i održivim poslovima. Ako taj drugi dio izostane, reforma će za statistiku izgledati uredno, ali za dio građana socijalno bolno.

Austrija sada ulazi u fazu u kojoj će se vidjeti prava narav mjere. Je li riječ o potrebnom čišćenju sustava ili o rezanju jedne male, ali važ­ne financijske sigurnosne mreže za ljude koji su ionako na rubu? Odgovor neće dati samo politika, nego stvarni životi ljudi koji se ovih mjeseci moraju odlučiti između malog posla, AMS naknade i neizvjesne potrage za stabilnim zaposlenjem.

Što građani trebaju napraviti

Svi koji primaju Arbeitslosengeld ili Notstandshilfe i imaju ili planiraju geringfügig posao trebaju što prije provjeriti svoj status kod AMS-a. Posebno je važno ne oslanjati se na stara pravila, jer ono što je ranije bilo dopušteno sada može dovesti do prekida isplate.

Treba provjeriti spada li osoba u jednu od iznimki, postoji li prijelazni rok, mora li se posao prekinuti i kako se svaki dan rada prijavljuje AMS-u. Kod dvojbi je najbolje tražiti pisanu potvrdu ili savjet, jer pogreška može značiti gubitak novca koji je nekome potreban za stanarinu, režije i osnovne troškove.

Posebno oprezni trebaju biti oni koji rade samo povremeno, nekoliko dana u mjesecu. Nova pravila ne gledaju takve situacije kao bezazlenu sitnicu. I za pojedinačne dane geringfügig rada mogu nastati posljedice za AMS isplatu.

TV Wien / TV Beč komentar:

Nova AMS pravila možda će dio ljudi pogurati prema stabilnijem poslu, ali isto tako mogu pogoditi one koji su geringfügig rad koristili kao tanku financijsku dasku spasa. Prava mjera uspjeha neće biti manji broj mini-poslova, nego veći broj sigurnih radnih mjesta.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

By Zoran

Leave a Reply

Related Posts

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies. 

Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading