Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman ponovno je otvorio pitanje načina na koji Europska unija razgovara s Bosnom i Hercegovinom. Nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a poručio je da strani dužnosnici, kada dolaze u BiH, ne bi smjeli dobiti sliku zemlje samo kroz razgovor s jednom političkom stranom.

Njegova poruka ide u središte problema koji Hrvatska već godinama ističe: Bosna i Hercegovina nije jednostavna građanska država s jednom političkom vertikalom, nego složena zemlja triju konstitutivnih naroda. Ako se želi razumjeti njezina multietnička narav, tada se mora razgovarati sa svima koji u toj strukturi imaju legitimnu političku ulogu.

Hrvatska ponovno stavlja naglasak na jednakopravnost Hrvata

Grlić Radman posebno je upozorio na položaj Hrvata u BiH i potrebu reforme izbornog zakona. Poruka je jasna: bez stvarne ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda nema ni dugoročno stabilne Bosne i Hercegovine. Za Hrvatsku je to pitanje posebno važno jer Hrvati u BiH nisu manjina, nego konstitutivan narod, a njihovo političko predstavljanje godinama je jedno od ključnih spornih pitanja.

U praksi se to najviše vidi kroz izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Hrvatska strana godinama tvrdi da postojeći sustav omogućuje preglasavanje Hrvata, odnosno izbor predstavnika koji nema većinsku potporu hrvatskog biračkog tijela. Upravo zato Zagreb inzistira da europski partneri ne gledaju BiH samo kroz jednu političku optiku.

Novi visoki predstavnik i europski put BiH

Rasprava se odvija i u trenutku kada se govori o budućnosti funkcije visokog predstavnika u BiH nakon odlaska Christiana Schmidta. Europska unija želi veći utjecaj u procesu, a Hrvatska pritom inzistira da budući visoki predstavnik mora razumjeti zapadni Balkan, multietničku narav BiH i posljedice dosadašnjih intervencija.

Za Zagreb je ključno da se BiH ne promatra kao problem koji se može riješiti tehničkim formulama iz Bruxellesa. Zemlja je previše složena, a odnosi među narodima previše osjetljivi da bi se njezina budućnost gradila bez razgovora sa svim legitimnim akterima.

Grlić Radmanova poruka zato nije samo diplomatska rečenica. Ona je upozorenje da se stabilnost BiH ne može graditi zaobilazeći političku stvarnost triju naroda. Ako Europska unija želi pomoći BiH na europskom putu, tada prvo mora čuti cijelu BiH, a ne samo jedan njezin dio.

Zoran / TV Wien