Kijev je danas ponovno postao središte europske diplomacije. U ukrajinsku prijestolnicu stigli su čelnici zemalja Jugoistočne Europe i Europske unije na summit Jugoistočna Europa–Ukrajina, skup koji u ratnim okolnostima ima puno šire značenje od običnog regionalnog sastanka. Uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, među sudionicima su i čelnici iz Hrvatske, Srbije, Albanije, Moldove, Rumunjske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Crne Gore, Turske i Grčke.

Hrvatsku na summitu predstavlja premijer Andrej Plenković, čiji je dolazak u Kijev zabilježen i u hrvatskim medijima. Tportal prenosi snimke dolaska europskih čelnika u ukrajinsku prijestolnicu, među njima i Plenkovića, u trenutku kada Kijev želi pokazati da Ukrajina nije sama i da potpora europskih partnera ne slabi ni nakon godina rata.

Von der Leyen u Kijevu: Ukrajina kao dio europske sigurnosti

Dolazak Ursule von der Leyen u Kijev ima snažnu simboliku. Predsjednica Europske komisije poručila je da Europska unija nastavlja vojnu i financijsku potporu Ukrajini, a njezin posjet poklopio se s ukrajinskim Danom državnosti i regionalnim summitom posvećenim sigurnosti Crnog mora i Jugoistočne Europe. AP navodi da je von der Leyen u Kijevu ponovno potvrdila potporu Ukrajini, uključujući integraciju ukrajinske i europske obrambene industrije te dodatnu pomoć za ukrajinsku protuzračnu obranu. :contentReference[oaicite:0]{index=0}

Reuters istodobno javlja da su Europska unija i Ukrajina zaključile dogovor o suradnji u proizvodnji dronova. Taj je dogovor važan jer Ukrajina kroz rat razvija specifično znanje o dronovima i protudronovskim sustavima, dok Europa ima industrijski kapacitet za širenje proizvodnje. Drugim riječima, Ukrajina se sve više ne promatra samo kao zemlja kojoj se pomaže, nego i kao partner čije ratno iskustvo mijenja europsku obrambenu politiku. :contentReference[oaicite:1]{index=1}

Plenković u Kijevu: Hrvatska u liniji potpore Ukrajini

Za Hrvatsku je dolazak Andreja Plenkovića nastavak politike koja od početka ruske invazije jasno podržava Ukrajinu. Zagreb je Ukrajini davao političku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu, a Hrvatska u takvim formatima često naglašava i vlastito ratno iskustvo, obnovu, razminiranje, reintegraciju i put prema euroatlantskim integracijama.

U kontekstu Jugoistočne Europe, hrvatska pozicija ima još jednu dimenziju: stabilnost Ukrajine ne promatra se samo kao pitanje istočne Europe, nego i kao sigurnosno pitanje za cijeli kontinent. Ako se rat, energetski pritisci, migracije, dezinformacije i ruski utjecaj preliju prema jugoistoku Europe, posljedice bi se osjećale i u državama koje formalno nisu na prvoj liniji rata.

Vučić u Kijevu: najosjetljiviji dolazak summita

Ipak, najzanimljiviji politički detalj summita jest dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Srbija službeno podupire teritorijalni integritet Ukrajine, ali istodobno nije uvela sankcije Rusiji i godinama vodi politiku balansiranja između Bruxellesa, Moskve, Pekinga i Washingtona. Upravo zato Vučićev dolazak u Kijev ima težinu veću od protokola.

Interfax Ukraine prenosi da je Vučić najavio sudjelovanje na summitu Jugoistočna Europa–Ukrajina i planirani susret s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. U izjavi koju prenosi Tanjug, Vučić je podsjetio da je već sudjelovao na ranijim sastancima ovog formata u Odesi, Dubrovniku, Ateni i Tirani. :contentReference[oaicite:2]{index=2}

To je politički važan signal. Vučić u Kijevu ne znači da Srbija odjednom mijenja sve vanjskopolitičke linije. Ali znači da Beograd ne želi ostati izvan regionalnog okvira u kojem se razgovara o Ukrajini, sigurnosti, europskoj budućnosti i odnosu prema Rusiji. Za Srbiju je to pokušaj da ostane vidljiva u europskom procesu, ali bez potpunog prekida s politikom koju godinama vodi prema Moskvi.

Srbija između Ukrajine i Rusije

Vučićev dolazak u Kijev zato se ne može čitati samo kao diplomatski kurtoazni potez. Srbija je u specifičnoj poziciji: želi europski put, održava snažne veze s Rusijom, ovisi o energetskim odnosima, a istodobno formalno priznaje ukrajinski teritorijalni integritet. AP u izvješću iz Kijeva upravo to ističe kao posebnost: Vučić predstavlja zemlju koja se oslanja na rusku energiju i nije uvela sankcije, ali službeno podržava teritorijalni integritet Ukrajine. :contentReference[oaicite:3]{index=3}

Za Ukrajinu je dolazak srbijanskog predsjednika koristan jer pokazuje da Kijev nije izoliran ni prema zemljama koje imaju složenije odnose s Moskvom. Za Vučića je dolazak koristan jer šalje poruku Bruxellesu da Srbija ipak sudjeluje u razgovorima o Ukrajini i europskoj sigurnosti. Za Moskvu je to neugodan, ali ne nužno presudan signal. A za regiju je to podsjetnik da se politika Balkana ponovno čita kroz rat u Ukrajini.

Jugoistočna Europa kao sigurnosni pojas Europe

Summit u Kijevu nije samo skup potpore Ukrajini. On je i poruka da Jugoistočna Europa postaje važan sigurnosni pojas Europske unije. Crno more, Balkan, energetske rute, migrantski pritisci, ruski utjecaj, dezinformacije i europsko proširenje više se ne mogu promatrati odvojeno.

Guardian u današnjem izvješću navodi da su se čelnici Jugoistočne Europe okupili u Kijevu kako bi ojačali regionalnu suradnju i potporu ukrajinskim europskim ambicijama. U istom kontekstu spominju se i šire sigurnosne teme, uključujući upozorenja na moguće ruske aktivnosti prema kritičnoj infrastrukturi u Europi. :contentReference[oaicite:4]{index=4}

Za Ukrajinu je regionalna potpora važna jer pokazuje da europska perspektiva ne dolazi samo iz Bruxellesa, Pariza ili Berlina. Dolazi i iz država koje same imaju iskustvo tranzicije, rata, nestabilnosti, pregovora s EU-om i teškog puta prema integracijama. Upravo zato format Jugoistočna Europa–Ukrajina ima političku logiku: povezuje one koji razumiju što znači živjeti između sigurnosnih pritisaka i europskih obećanja.

Kijev danas nije samo domaćin, nego poruka

Održati summit u Kijevu, dok rat traje, samo po sebi je politička poruka. To nije neutralna konferencijska dvorana negdje u Bruxellesu. To je grad koji živi pod prijetnjom napada, ali istodobno prima europske i regionalne čelnike kako bi razgovarao o budućnosti Europe.

Upravo u tome leži snaga današnjeg skupa. Za Ukrajinu, summit pokazuje da se njezina borba ne svodi samo na vojnu obranu, nego i na političko sidrenje u Europi. Za Europsku uniju, to je podsjetnik da proširenje i sigurnost više nisu odvojene politike. Za Jugoistočnu Europu, to je test koliko regija želi biti dio europskog sigurnosnog odgovora, a ne samo prostor o kojem drugi odlučuju.

Najviše pažnje, međutim, ostaje na Vučiću. Plenkovićev dolazak u Kijev uklapa se u očekivanu hrvatsku liniju potpore Ukrajini. Von der Leyen predstavlja institucionalnu potporu Europske unije. No Vučićev dolazak otvara najdelikatnije pitanje: može li Srbija još dugo sjediti na više stolica dok se europska sigurnosna slika sve jasnije dijeli na one koji stoje uz Ukrajinu i one koji samo pažljivo biraju riječi?

Odgovor na to pitanje neće dati jedna fotografija iz Kijeva. Ali današnji summit jasno pokazuje da se rat u Ukrajini više ne vodi samo na istočnom frontu. Vodi se i u diplomatskim dvoranama, u regionalnim savezima, u izboru riječi, u dolascima i izostancima. A danas je Kijev bio mjesto gdje se vrlo jasno vidjelo tko je odlučio doći.

Zoran / TV Wien

Foto : Vlada RH