Bečki parkovi ovoga ljeta sve jače osjećaju posljedice suše. ORF u aktualnom pregledu navodi da parkovi u Beču pate pod “ekstremnom” sušom, dok se istodobno u Austriji i široj regiji sve češće govori o pritisku vrućine i manjka vode na gradove, poljoprivredu i svakodnevni život. :contentReference[oaicite:1]{index=1}

Za građane se suša najprije vidi jednostavno: žuti travnjaci, umorna stabla, tvrda zemlja i parkovi koji više ne izgledaju kao zelene oaze nego kao površine koje pokušavaju preživjeti ljeto. No iza te slike stoji ozbiljnije pitanje: kako grad poput Beča, s velikim brojem stanovnika i sve toplijim ljetima, može održati dovoljno zelenila da ono stvarno hladi ulice i kvartove?

Parkovi više nisu ukras, nego infrastruktura

U klasičnom urbanističkom razmišljanju parkovi su se često gledali kao prostor odmora, šetnje i rekreacije. Danas su puno više od toga. Oni su prirodni klima-uređaji grada, prostor za upijanje vode, zaštita od pregrijavanja i važan dio javnog zdravlja.

Kada parkovi stradaju od suše, grad gubi dio svoje sposobnosti da se hladi. To se posebno osjeća u gusto izgrađenim dijelovima, gdje beton i asfalt dugo zadržavaju toplinu. Stabla, travnjaci i zelene površine zato više nisu luksuz, nego osnovna gradska infrastruktura.

Beč mora planirati ljeto koje traje duže

Beč već godinama ulaže u ozelenjavanje, sadnju drveća, zasjenjene prostore i prilagodbu javnih površina. No ekstremna suša pokazuje da dosadašnje mjere možda neće biti dovoljne ako se ljetni obrasci nastave mijenjati.

Gradovi budućnosti morat će drugačije planirati parkove: birati otpornije biljne vrste, bolje upravljati vodom, stvarati više sjene i čuvati postojeća stabla. Jer kada odraslo stablo nestane, ne može ga zamijeniti mlada sadnica u jednoj sezoni. Za građane Beča to znači da borba za zelenilo više nije samo estetsko pitanje, nego pitanje kvalitete života.

Zoran / TV Wien