Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ušao je u novu i znatno opasniju fazu. Više nije riječ samo o razmjeni vojnih udara — borba za kontrolu nad Hormuškim tjesnacem može pogoditi cijelo svjetsko gospodarstvo.

Američka vojska proširila je napade na iranske obrambene, raketne i obalne položaje, uključujući ciljeve u blizini Teherana i strateški važnog lučkog područja Bandar Abbas.

Iran je odgovorio projektilima i bespilotnim letjelicama usmjerenima prema ciljevima u državama Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američke snage. Napadi i uzbune zabilježeni su u više država regije, među kojima su Bahrein i Kuvajt.

Hormuški tjesnac postao je crvena linija

Teheran je poručio da Hormuški tjesnac predstavlja iransku „crvenu liniju“ i da će odgovoriti na svaki pokušaj stranih snaga da preuzmu kontrolu nad tim morskim putem.

Sjedinjene Američke Države istodobno provode pomorsku blokadu iranskih luka, tvrdeći da žele zaštititi međunarodnu plovidbu i spriječiti nove napade na trgovačke brodove.

Američke snage objavile su da su onesposobile tanker koji je, prema njihovim tvrdnjama, pokušao nastaviti prema Iranu unatoč upozorenjima. Promet kroz tjesnac već je znatno smanjen, dok veliki tankeri za prijevoz sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina sve teže ulaze u to područje.

Kontrola nad Hormuškim tjesnacem više nije samo regionalno sigurnosno pitanje. Ona postaje sredstvo pritiska na cijelo svjetsko gospodarstvo.

Ključ sukoba

Zašto je Hormuški tjesnac toliko važan?

Hormuški tjesnac usko je morsko grlo između Irana i Omana. Njime se u normalnim okolnostima prevozi približno petina svjetske nafte i plina.

Svaki dulji prekid plovidbe mogao bi izazvati ozbiljne poremećaje u opskrbi, povećanje troškova prijevoza i novi rast cijena energenata. Događaji na relativno malom morskom prostoru zato mogu imati posljedice za cijeli svijet.

Opasnost se širi prema Crvenom moru

Dodatnu zabrinutost izazivaju informacije da je Iran od jemenskih Hutija zatražio spremnost za djelovanje kod prolaza Bab el-Mandeb ako američke snage napadnu iransku energetsku infrastrukturu.

Bab el-Mandeb povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim oceanom. Zatvaranje ili ozbiljno ometanje tog prolaza dodatno bi ugrozilo plovidbu prema Sueskom kanalu.

Time bi dva ključna pomorska pravca za prijevoz energenata i robe istodobno bila izložena ratnim operacijama.

Što eskalacija znači za Europu?

Europa se možda nalazi daleko od izravnih vojnih udara, ali nije zaštićena od njihovih gospodarskih posljedica.

Povećanje cijena nafte može vrlo brzo utjecati na cijene goriva, zračnog prijevoza, industrijske proizvodnje i proizvoda koji ovise o dugim opskrbnim lancima.

Posebno su izložene države koje ovise o uvozu energenata i pomorskom transportu. Ako kriza potraje, pritisak bi se mogao osjetiti i kroz novi rast inflacije.

Diplomacija još nije potpuno nestala

Unatoč novim napadima, iz Washingtona dolaze tvrdnje da kontakti s Teheranom nisu potpuno prekinuti. Bijela kuća navodi da Iran i dalje pokazuje interes za razgovore.

Oslobađanje pritvorenog američkog državljanina protumačeno je kao mogući znak da obje strane još ostavljaju prostor za dogovor.

Međutim, prostor za diplomaciju svakim novim napadom postaje sve uži. Jedan pogrešno procijenjen udar, veći broj žrtava ili napad na važnu civilnu infrastrukturu mogli bi potpuno zatvoriti put pregovorima.

Svijet ponovno između rata i dogovora

Trenutačna situacija pokazuje koliko se brzo ograničeni vojni sukob može pretvoriti u regionalnu krizu s globalnim posljedicama.

Sjedinjene Američke Države žele pokazati da mogu zaštititi plovidbu i ograničiti iranske vojne sposobnosti. Iran, s druge strane, pokušava dokazati da pritisak na Teheran neće ostati bez odgovora.

Između tih dviju poruka nalaze se države Perzijskog zaljeva, trgovački brodovi, energetska tržišta i milijuni ljudi koji bi mogli platiti cijenu daljnje eskalacije.