Čović pozdravio Rezoluciju Hrvatskog sabora: Bez jednakopravnosti Hrvata nema funkcionalne BiH
Predsjednik HDZ-a BiH očekuje da hrvatske institucije sudjeluju u provedbi zaključaka Rezolucije, dok dokument u Bosni i Hercegovini izaziva snažno podijeljene političke reakcije.
Dragan Čović pozdravio je Rezoluciju Hrvatskog sabora o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, poručivši da bez pune ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda nije moguće izgraditi stabilnu i funkcionalnu državu.
Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora ocijenio je da dokument predstavlja važnu političku poruku Zagreba. Očekuje da se nakon saborskog glasanja u provedbu zaključaka uključe i druge hrvatske institucije.
Rezolucija polazi od stajališta da Hrvati u postojećim ustavnim i političkim okolnostima ne ostvaruju u potpunosti položaj konstitutivnog i jednakopravnog naroda. Hrvatska se pritom poziva na svoju ustavnu obvezu, ali i položaj potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma.
Čović odbacuje tvrdnje da Hrvati imaju više prava
Čović se osvrnuo i na izjave prema kojima Hrvati u Bosni i Hercegovini uživaju više prava nego što im pripada prema Ustavu i zakonima. Takve ocjene odbacio je kao politički pokušaj zamjene teza.
Prema njegovu stajalištu, problem nije u količini formalno zapisanih prava, nego u mogućnosti da ih hrvatski narod stvarno ostvaruje. Posebno se to odnosi na izbor političkih predstavnika i sudjelovanje u institucijama vlasti.
Hrvatski politički predstavnici godinama upozoravaju na mogućnost da brojniji birački korpus odlučujuće utječe na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Upravo je taj problem ponovno u središtu Rezolucije Hrvatskog sabora.
- jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda
- pravo Hrvata na legitimno političko predstavljanje
- promjenu izbornog sustava u skladu s ustavnim poretkom BiH
- potporu europskom putu i stabilnosti Bosne i Hercegovine
- nastavak pomoći hrvatskim obrazovnim, zdravstvenim i kulturnim institucijama
Posebna izborna jedinica među mogućim rješenjima
U dokumentu se podupiru promjene izbornog zakonodavstva kojima bi se svakom konstitutivnom narodu omogućilo biranje vlastitih legitimnih predstavnika. Kao jedan od mogućih modela navodi se i posebna izborna jedinica za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Takvo rješenje ima snažnu potporu među većinom hrvatskih političkih stranaka u BiH, ali mu se protivi velik dio bošnjačkih političkih predstavnika. Kritičari smatraju da bi se time dodatno učvrstila etnička podjela zemlje, dok zagovornici tvrde da bez jamstva legitimnog predstavljanja nema stvarne jednakopravnosti.
Rezolucija sama po sebi ne mijenja izborni zakon Bosne i Hercegovine. Ona nije zakon niti je pravno obvezujuća za institucije susjedne države. Njezina je snaga prije svega politička jer određuje smjer u kojem bi Hrvatska trebala djelovati prema Sarajevu, europskim institucijama i međunarodnim partnerima.
Podijeljene reakcije u Bosni i Hercegovini
Usvajanje dokumenta izazvalo je očekivano različite reakcije. Hrvatski predstavnici pozdravili su ga kao potvrdu da pitanje njihove jednakopravnosti ne može biti potisnuto, posebno uoči novih razgovora o izmjenama izbornog zakona.
Dio bošnjačkih političara Rezoluciju je protumačio kao neprihvatljivo miješanje Hrvatske u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine. Iznesene su i tvrdnje da predložena rješenja produbljuju etničke podjele umjesto da državu približavaju građanskom modelu.
U samoj Rezoluciji naglašava se da dokument ne dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine. Hrvatski sabor tvrdi da je cilj poduprijeti funkcioniranje zemlje na načelima federalizma, nediskriminacije i jednakopravnosti konstitutivnih naroda.
Bez jednakopravnosti hrvatskog naroda nije moguće izgraditi stabilnu, europsku i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu.
Politička poruka Dragana Čovića
Izborni zakon ostaje ključno otvoreno pitanje
Politička rasprava ponovno se vraća na isto mjesto: način izbora članova Predsjedništva BiH i izaslanika u domove naroda. Višegodišnji pregovori domaćih stranaka i međunarodnih predstavnika nisu donijeli trajni dogovor.
Hrvati traže sustav koji bi spriječio da im političke predstavnike izabere brojniji narod. Bošnjačke stranke strahuju da bi dodatne etničke izborne jedinice trajno udaljile BiH od građanskog uređenja i otvorile put novim teritorijalnim podjelama.
Između tih dviju pozicija već godinama nema dovoljno političkog prostora za kompromis. Rezolucija Hrvatskog sabora zato neće sama riješiti problem, ali će dodatno pojačati pritisak da se o njemu ponovno razgovara.
Hoće li Rezolucija otvoriti prostor za novi dogovor ili samo produbiti postojeće političke prijepore, ovisit će o sljedećim potezima Zagreba, političkih stranaka u BiH i međunarodnih posrednika.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
