ECB između inflacije i slabašnog rasta: Tržišta možda podcjenjuju opasnost
Fabio Panetta upozorava da visoke cijene energije, geopolitička neizvjesnost i precijenjeni dijelovi tržišta stvaraju uvjete za snažnu korekciju.
Europska središnja banka nalazi se pred iznimno osjetljivim zadatkom: mora obuzdavati inflaciju, ali pritom ne smije dodatno zakočiti gospodarstvo eurozone. Guverner talijanske središnje banke i član Upravnog vijeća ECB-a Fabio Panetta upozorava da financijska tržišta možda još nisu pravilno procijenila stvarnu razinu rizika.
srednjoročni je inflacijski cilj Europske središnje banke
moguća inflacija sve do početka 2027. godine
postotnih bodova iznosilo je posljednje povećanje kamata
Delikatna ravnoteža za ECB
Panetta smatra da ECB ne smije zanemariti novi energetski šok i ponašati se kao da će on brzo nestati. Istodobno upozorava da sadašnja situacija nije jednostavno ponavljanje krize iz 2022. godine. Potražnja je slabija, realne kamatne stope više su, a gospodarstvo eurozone već pokazuje znakove usporavanja.
Preoštra monetarna reakcija mogla bi dodatno pritisnuti poduzeća, ulaganja i potrošnju građana. Preslaba reakcija, s druge strane, mogla bi omogućiti da se rast cijena energije proširi na druge proizvode, plaće i usluge.
ECB ne smije ni proglasiti energetski šok privremenim niti reagirati kao da se europsko gospodarstvo nalazi u istoj poziciji kao prije četiri godine.
Poruka Fabija Panette o monetarnoj politici
Zašto bi tržišta mogla biti previše mirna?
Burze su se nakon prvih poremećaja relativno brzo oporavile. To može pokazivati povjerenje ulagača u otpornost globalnog gospodarstva, ali Panetta upozorava da postoji i druga mogućnost: tržišta možda podcjenjuju opasnosti koje dolaze iz energetskog sektora, geopolitike i strožih uvjeta financiranja.
Vrijednosti pojedinih dionica i druge imovine ostaju visoke, dok je rast koncentriran u ograničenom broju sektora. Takvo tržište može izgledati stabilno sve dok se ne pojavi događaj koji promijeni očekivanja ulagača. Tada korekcija može biti brza i snažna.
- daljnji rast cijena nafte, plina i električne energije
- zadržavanje inflacije iznad ciljanih dva posto
- slab gospodarski rast i smanjena potrošnja kućanstava
- skuplje kreditiranje građana i poduzeća
- iznenadna korekcija na burzama i tržištu obveznica
- geopolitičke napetosti i poremećaji u opskrbnim lancima
Što upozorenje znači za građane?
Upozorenje ECB-a ne znači da je financijski slom neizbježan. Ono znači da se rizici ne smiju procjenjivati samo prema trenutačnom stanju burzovnih indeksa. Za građane je posebno važno kretanje kamata, jer odluke ECB-a utječu na cijenu stambenih i poslovnih kredita, mogućnosti refinanciranja te opću dostupnost novca.
Ako inflacija ostane visoka, kamatne stope mogle bi se zadržati na povišenim razinama ili dodatno rasti. To bi otežalo položaj zaduženih kućanstava i poduzeća. Ako ECB, međutim, pretjera s podizanjem kamata, mogao bi još više oslabiti gospodarstvo i tržište rada.
Energija ponovno određuje europsku budućnost
Rast cijena energije već je pogoršao gospodarske izglede koji su i prije novog šoka bili slabi. Veći troškovi ne pogađaju samo račune građana. Oni povećavaju troškove prijevoza, proizvodnje hrane, industrije i gotovo svih usluga.
ECB zato mora pratiti geopolitička kretanja, energetska tržišta, opskrbne lance, plaće i inflacijska očekivanja. Panetta smatra da se središnja banka ne bi trebala unaprijed obvezati na strogo određeni put kamata, nego svaku odluku prilagođavati novim podacima.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
