Hrvatska je napravila određene pomake u funkcioniranju pravosuđa i borbi protiv korupcije, ali ključni problemi zbog kojih građani godinama gube povjerenje u institucije još nisu riješeni. Zaključak je to novog izvješća Europske komisije o vladavini prava u državama članicama Europske unije.

Komisija posebno upozorava na trajanje trgovačkih i građanskih sudskih postupaka. Ukupan broj neriješenih predmeta smanjen je, ali vrijeme potrebno da slučaj dobije pravomoćni završetak i dalje predstavlja ozbiljan problem.

Manje neriješenih predmeta, ali postupci još traju predugo

Europska komisija bilježi određeni napredak u učinkovitosti sudova, osobito zbog smanjenja ukupnog broja zaostalih predmeta. Povećana je i uporaba elektroničke komunikacije između sudova i korisnika, dok se najavljenim izmjenama želi dodatno digitalizirati prekršajne postupke.

Predložene su i promjene koje bi trebale olakšati zapošljavanje novih sudaca i zamjenika državnih odvjetnika. Međutim, sama digitalizacija i nova zapošljavanja neće biti dovoljni ako se ne promijeni način upravljanja složenim i dugotrajnim predmetima.

Komisija zato Hrvatskoj preporučuje nastavak reforme upravljanja sudskim predmetima, osobito u parničnim trgovačkim i građanskim postupcima.

Napredak u zakonima protiv korupcije tek treba pokazati rezultate

U izvješću se navodi da je Hrvatska napravila značajan zakonodavni napredak u povećanju učinkovitosti istraga i progona korupcijskih kaznenih djela. Izmijenjeni su Zakon o kaznenom postupku, Zakon o državnom odvjetništvu i propisi koji uređuju rad USKOK-a.

Istodobno se naglašava da stvarni učinak tih promjena tek treba postati vidljiv u praksi. Hrvatska i dalje bilježi velik broj prijavljenih korupcijskih kaznenih djela, a povećan je i broj pokrenutih istraga, uključujući postupke protiv visokih dužnosnika.

Europska komisija traži stvaranje jasnijeg niza učinkovitih istraga, optužnica i pravomoćnih presuda u predmetima korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini. Zakonske promjene neće biti dovoljne ako postupci ponovno budu trajali godinama ili završavali bez pravomoćnog epiloga.

Imovinske kartice nisu dovoljno provjeravane

Podnošenje imovinskih kartica državnih dužnosnika digitalizirano je, a zbog nepoštivanja pravila izrečeno je i više sankcija. Ipak, provjera podataka još nije sustavna.

Komisija upozorava da različite institucije koriste neusklađene i međusobno teško usporedive strukture podataka. Zbog toga je otežana automatska analiza kojom bi se moglo otkriti neprijavljenu imovinu, nesrazmjer prihoda i vlasništva ili druge nepravilnosti.

Hrvatskoj se preporučuje daljnja digitalizacija i povezivanje podataka kako bi provjera imovinskih kartica postala učinkovita i redovita, a ne povremena reakcija nakon medijskih otkrića.

Novinari i dalje izloženi pritiscima

Izvješće bilježi određeni napredak u zaštiti novinara od strateških tužbi kojima je cilj zastrašivanje i sprečavanje javne kritike. Na snagu je stupio novi zakon o zaštiti osoba koje sudjeluju u javnim aktivnostima, ali problemi nisu u potpunosti riješeni.

Komisija preporučuje širenje zaštitnih mehanizama, preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti te veću primjenu pravila koja omogućuju brzo odbacivanje očito neutemeljenih tužbi.

Posebna zabrinutost odnosi se na lokalne radijske postaje i izdavače koji financijski ovise o lokalnim vlastima. Takva ovisnost može ugroziti uredničku samostalnost, osobito u manjim sredinama u kojima je lokalna vlast jedan od najvećih oglašivača.

Izvješće nije tvrdnja da napretka nema

Novo izvješće ne opisuje hrvatsko pravosuđe isključivo negativno. Zabilježeni su pomaci u digitalizaciji, smanjenju broja neriješenih predmeta, promjenama antikorupcijskih zakona, transparentnosti javne nabave i zaštiti zviždača.

Problem je u tome što građani rezultate reformi ne procjenjuju prema broju donesenih zakona, nego prema brzini i pravednosti postupaka. Dok god složeni sudski predmeti traju godinama, a korupcijski slučajevi nemaju pravomoćan završetak, nepovjerenje u institucije teško će se promijeniti.