Sve toplija ljeta mijenjaju način na koji se u Austriji gleda na hlađenje stanova. Ono što se nekada uglavnom smatralo dodatnim komforom, za dio stanovništva postaje zdravstvena i svakodnevna potreba. Austrijska vlada zato razmatra promjene kojima bi se olakšalo postavljanje klima-uređaja i drugih oblika zaštite od vrućine.

Vlada želi smanjiti pravne prepreke

Austrijski vicekancelar i ministar nadležan za stanovanje Andreas Babler potvrdio je u Bundesratu da se razmatraju olakšice za zaštitu stanova od ljetnih vrućina. Prema njegovim riječima, posljednji toplinski valovi pokazali su koliko visoke temperature u zatvorenim prostorima mogu utjecati na svakodnevni život i zdravlje ljudi.

Plan se ne odnosi samo na klasične klima-uređaje. U raspravi su i vanjske žaluzine, rolete, premazi za zaštitu od sunca te druga tehnička rješenja kojima se može smanjiti zagrijavanje stanova.

Babler smatra da su sadašnje pravne prepreke previsoke, posebno za najmoprimce i vlasnike stanova u višestambenim zgradama. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa trebale bi se razmotriti izmjene propisa koje bi takve zahvate učinile jednostavnijima.

Što vrijedi danas?

Najavljena politička inicijativa ne znači da najmoprimci već sada mogu samostalno postaviti fiksni klima-uređaj. Dok se propisi ne promijene, za sve zahvate koji zadiru u konstrukciju zgrade, vanjski zid ili zajedničke dijelove nekretnine treba prethodno provjeriti pravne uvjete.

Fiksni, takozvani split klima-uređaji obično imaju unutarnju i vanjsku jedinicu. Njihova montaža najčešće uključuje bušenje zida, provođenje instalacija i postavljanje vanjske jedinice na fasadu, balkon ili drugi dio zgrade. Upravo zato takav zahvat nije jednak postavljanju običnog kućanskog uređaja.

Arbeiterkammer upozorava da najmoprimci prije ugradnje trebaju pisano obavijestiti vlasnika stana i zatražiti dopuštenje. Obavijest treba biti što preciznija te, ako je moguće, sadržavati tehnički opis, plan radova, mjesto vanjske jedinice i troškovnik.

Šutnja vlasnika može imati pravno značenje, ali ne u svakom slučaju

Kod stanova na koje se u cijelosti primjenjuje austrijski Zakon o najmu, suglasnost vlasnika u određenim okolnostima može se smatrati danom ako na urednu pisanu obavijest ne odgovori u roku od dva mjeseca.

Međutim, to se ne smije automatski primijeniti na svaki najam i svaku zgradu. Pravni položaj ovisi o vrsti nekretnine, području primjene zakona, opsegu zahvata i utjecaju na zajedničke dijelove zgrade.

Zbog toga se najmoprimcima ne preporučuje da nakon dva mjeseca bez odgovora odmah naruče montažu bez dodatne provjere. Posebno je osjetljivo postavljanje vanjske jedinice na fasadu jer može utjecati na izgled zgrade, buku, susjede i zajedničku imovinu.

Vlasnicima stanova također nije uvijek jednostavno

Čak i osoba koja je vlasnik svojeg stana u višestambenoj zgradi ne može uvijek potpuno samostalno odlučiti o postavljanju vanjske jedinice. Ako se zahvat odnosi na fasadu ili drugi zajednički dio nekretnine, može biti potrebna suglasnost drugih suvlasnika.

Ako suglasnosti nema, spor se može pokušati riješiti pravnim putem. Tada se procjenjuje je li planirani zahvat uobičajen, opravdan važnim interesom, tehnički pravilno izveden i prihvatljiv za druge suvlasnike.

U praksi su upravo ti kriteriji često najveća prepreka. Sudska praksa dosad je primjenjivala prilično stroge standarde, a Bablerova inicijativa trebala bi ispitati može li se taj postupak učiniti jednostavnijim i primjerenijim sve toplijim ljetima.

Mobilni klima-uređaji ne traže građevinski zahvat

Za mobilne klima-uređaje koji se postavljaju unutar stana i ne zahtijevaju bušenje fasade u pravilu nije potrebno tražiti dopuštenje vlasnika ili drugih suvlasnika. Oni se, međutim, razlikuju od fiksnih sustava po učinkovitosti, potrošnji električne energije i načinu odvođenja toplog zraka.

Kod stanova s plinskim uređajima potreban je dodatni oprez. Određeni prijenosni uređaji mogu stvarati podtlak i utjecati na siguran rad plinske opreme. Prije korištenja treba pročitati sigurnosne upute i, kada postoji sumnja, posavjetovati se sa stručnom osobom.

Nije riječ samo o klima-uređajima

Najavljene promjene važne su i zato što hlađenje stanova ne mora uvijek početi uključivanjem klime. Vanjska zaštita od sunca može spriječiti da toplina uopće uđe kroz prozore, osobito u stanovima okrenutima prema jugu ili zapadu.

Vanjske žaluzine i rolete često su učinkovitije od unutarnjih zavjesa jer zaustavljaju dio sunčeve energije prije nego što zagrije staklo i prostoriju. U raspravi su i zaštitni premazi za prozore te druga rješenja koja mogu smanjiti temperaturu bez stalne potrošnje električne energije.

Problem je što i takvi zahvati mogu mijenjati vanjski izgled zgrade. Zato najmoprimci i vlasnici nailaze na slična pitanja dopuštenja kao kod postavljanja fiksnih klima-uređaja.

Kada bi se pravila mogla promijeniti?

Za sada nije objavljen konačan zakonski tekst niti datum početka primjene novih pravila. Službena parlamentarna informacija navodi da Babler ispituje mogućnosti za olakšavanje ugradnje i da želi pronaći rješenje zajedno s Ministarstvom pravosuđa.

To znači da je inicijativa politički potvrđena, ali detalji tek trebaju biti pripremljeni. Ostaje otvoreno na koje će se zgrade promjene odnositi, koje će tehničke uvjete uređaji morati ispuniti i kako će se zaštititi prava susjeda i suvlasnika.