Hrvatska u srpnju drži prošlogodišnji ritam: Turistička sezona nije u stagnaciji
Nakon nešto slabijeg lipnja, turistički promet u prvoj polovini srpnja vratio se na prošlogodišnju razinu. HTZ naglasak stavlja na dulju sezonu, bolju zračnu povezanost i kvalitetniju strukturu smještaja.
Hrvatski turistički promet u prvoj polovini srpnja nalazi se na razini prošle godine, pokazuju podaci sustava eVisitor. Nakon nešto slabijeg lipnja, srpanj je tako donio stabilizaciju rezultata i pokazao da se turistička sezona ne može procjenjivati prema samo jednom mjesecu.
razina turističkog prometa dosegnuta u prvoj polovini srpnja
više sredstava HTZ-a za strateške partnere, avioprijevoznike i turoperatore
bolja popunjenost domaćina s oznakom „Vaš domaćin”
Svibanj bolji, lipanj slabiji, srpanj stabilan
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić izjavio je da je promet u lipnju bio nešto slabiji nego prošle godine, ali i da se takav rezultat očekivao. Na turistička kretanja utjecali su raspored blagdana i školskih praznika, kao i stanje na ključnim tržištima s kojih u Hrvatsku dolazi najveći broj gostiju.
Ovogodišnji svibanj bio je uspješniji, dok je lipanj završio s nešto slabijim rezultatom. Prošle godine odnos između ta dva mjeseca bio je obrnut. Zbog toga pojedinačne mjesečne brojke ne prikazuju cijelu turističku sliku.
Kada se promatra predsezona u cjelini, Hrvatska je uspjela ponoviti rezultate prošlogodišnjeg rekordnog razdoblja. Prva polovica srpnja istodobno pokazuje promet usporediv s prošlom godinom, što znači da zasad nema značajnijeg pada glavne turističke sezone.
Turistička godina ne može se procjenjivati prema jednom slabijem mjesecu. Važniji je rezultat cijele predsezone, glavne sezone i razdoblja koje slijedi nakon kolovoza.
Šira slika hrvatskog turizma
HTZ odbacuje tvrdnje o stagnaciji
Staničić smatra da hrvatski turizam nije u fazi stagnacije. Kao glavni argument navodi rast ostvaren u dijelu predsezone te planove za jačanje posezone.
Cilj više nije samo dovesti što veći broj turista tijekom srpnja i kolovoza. Hrvatska pokušava povećati broj dolazaka u proljeće i jesen, kada su destinacije manje opterećene, prometnice prohodnije, a turistički sadržaji dostupniji bez najvećih ljetnih gužvi.
Za takav iskorak nisu dovoljne samo marketinške kampanje. Potrebni su dodatni sadržaji, kvalitetniji hotelski kapaciteti, bolja prometna povezanost te novi razlozi za dolazak gostiju. Među njima se posebno ističu zdravstveni, kongresni, kulturni, gastronomski i aktivni turizam.
- produljiti turističku sezonu izvan srpnja i kolovoza
- ojačati zračne veze s najvažnijim europskim tržištima
- povećati kvalitetu i popunjenost smještajnih kapaciteta
- razvijati zdravstveni, kongresni i aktivni turizam
- stvoriti više razloga za dolazak u kontinentalnu Hrvatsku
- smanjiti neprijavljivanje gostiju i nelojalnu konkurenciju
Više novca za avioprijevoznike i turoperatore
Jedan od važnijih poteza HTZ-a odnosi se na jačanje zračne povezanosti. Ove je godine izdvojeno ukupno 30 posto više sredstava za strateške partnere, avioprijevoznike i turoperatore.
Posebna pozornost posvećena je Kvarneru i Zračnoj luci Rijeka na otoku Krku. Bolje avionske veze mogle bi pomoći regiji da privuče veći broj gostiju u predsezoni i posezoni, kada putovanje automobilom više nije glavni izbor svih posjetitelja.
Međutim, uvođenje novih letova nije moguće promatrati odvojeno od smještaja. Avioprijevoznicima trebaju dovoljno snažna potražnja, raspoloživi kapaciteti i zajedničko oglašavanje destinacija na tržištima s kojih dolaze potencijalni gosti.
Velik broj kreveta ne jamči dobru popunjenost
Jedan od najvećih izazova hrvatskog turizma ostaje struktura smještaja. Iako Hrvatska raspolaže velikim brojem kreveta, dio privatnog smještaja ostaje prazan čak i tijekom vrhunca sezone.
To pokazuje da više nije dovoljno samo otvoriti apartman i čekati rezervacije. Gosti uspoređuju cijene, kvalitetu, lokaciju, opremljenost, recenzije i ukupno iskustvo koje dobivaju za svoj novac. Smještaj bez jasne kvalitete i dobre prezentacije sve se teže natječe na međunarodnom tržištu.
HTZ je za privatne iznajmljivače pokrenuo projekt „Vaš domaćin”. Prema predstavljenim podacima, objekti koji nose tu oznaku ostvaruju 5,7 posto bolju popunjenost od ostalih. Njihova prednost trebala bi biti veća vidljivost, prepoznatljivost i naglašena uloga domaćina kao dijela autentičnog hrvatskog turističkog iskustva.
Kontrola neprijavljenog smještaja
Najavljene izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti trebale bi donijeti registracijski broj smještajnih objekata i pojačan nadzor. Namjera je smanjiti neprijavljivanje gostiju i poslovanje na sivom tržištu, koje stvara nelojalnu konkurenciju legalnim iznajmljivačima.
Veći nadzor može donijeti više reda, ali će njegova vrijednost ovisiti o načinu provedbe. Legalni mali iznajmljivači ne bi smjeli postati žrtve dodatne birokracije, dok oni koji godinama posluju bez prijave ostaju izvan sustava.
Hrvatska turistička priča više se ne može graditi samo na brojnosti gostiju i punim plažama tijekom nekoliko ljetnih tjedana. Pravi uspjeh bit će vidljiv kada kvalitetan smještaj, bolja povezanost i raznovrsni sadržaji omoguće stabilan promet od proljeća do kasne jeseni. Srpanjske brojke zasad ne pokazuju dramatičan pad, ali podsjećaju da se povjerenje gostiju mora zaslužiti kvalitetom i poštenim odnosom cijene i ponuđenog.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.