Dugotrajna suša ostavlja sve dublji trag u Austriji. Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, čak 90 posto mjernih mjesta pokazuje nisku ili vrlo nisku razinu podzemnih voda.

Kiša koja je u petak pala u dijelovima zemlje nije bila ni približno dovoljna da nadoknadi manjak vode nastao tijekom dugog sušnog razdoblja. Opskrba stanovništva pitkom vodom na nacionalnoj razini zasad nije ugrožena, ali nadležni stanje opisuju kao napeto.

Najveći problemi mogu se pojaviti lokalno, posebno u područjima koja ovise o manjim izvorima, bunarima ili ograničenim vodnim sustavima. Potrošnja dodatno raste zbog zalijevanja vrtova, poljoprivrede i punjenja privatnih bazena.

Poljoprivreda već osjeća posljedice

Posebno su pogođeni proizvođači povrća i stočne hrane. Bilježe se gubici u proizvodnji krumpira i zelene krme, dok na pojedinim planinskim pašnjacima nedostaje vode i hrane za stoku.

U neka područja već se dopremaju spremnici s vodom za napajanje životinja. Stručnjaci upozoravaju da će Austrija morati razvijati nove sustave navodnjavanja koji neće ovisiti isključivo o podzemnim zalihama.

Kao mogući model navodi se veće korištenje površinskih voda i spremnika, slično sustavima koji već postoje u Španjolskoj i Kaliforniji. U istočnoj Austriji dio takve uloge već ima Marchfeldski kanal.

Nizak Dunav otežava plovidbu

Suša ne pogađa samo podzemne vode. Niska razina Dunava već otežava brodski promet, a nizak vodostaj bilježi se i na brojnim drugim rijekama i jezerima.

Hrvatski građani koji žive u Austriji ne trebaju strahovati da pitke vode trenutačno nema. Niska razina podzemnih voda nije isto što i prekid opskrbe. Ipak, pojedine općine mogu uvesti mjere štednje ako se lokalno stanje dodatno pogorša.

U štajerskoj općini Ardning već se naplaćuje dodatna pristojba od 60 do 80 eura za povećanu potrošnju povezanu s punjenjem bazena. Tijekom sušnih razdoblja ondje su zabranjeni zalijevanje travnjaka te pranje automobila i otvorenih površina.

Zoran / TV Wien