Gradnja prvog Googleova podatkovnog centra u Austriji još nije ni završena, a projekt već izaziva ozbiljne prijepore. Dok Google i lokalna vlast govore o digitalnoj infrastrukturi, ulaganjima i novim radnim mjestima, građanske inicijative upozoravaju na moguću golemu potrošnju struje i vode.

„Google, idi kući” odjekivalo je ispred gradilišta

Više od 200 prosvjednika okupilo se u petak ispred velikog gradilišta u Kronstorfu, u okrugu Linz-Land. Noseći transparente, sudionici su uzvikivali „Google, go home” i tražili više informacija o stvarnim posljedicama projekta.

Izgradnja je službeno započela u travnju, nakon dugogodišnjih priprema. Podatkovni centar trebao bi početi raditi tijekom 2027. godine i pružati infrastrukturu za Googleove digitalne usluge te sve zahtjevnije sustave umjetne inteligencije.

Iako je prva faza već odobrena i gradnja brzo napreduje, dodatno nezadovoljstvo izazvala je informacija da je podnesen zahtjev za znatno proširenje kompleksa.

Potrošnja usporediva s velikim dijelom Gornje Austrije

Početna maksimalna snaga od 150 megavata u punom bi pogonu teoretski odgovarala godišnjoj potrošnji od oko 1,3 teravatsata električne energije. To je iznos blizak desetini današnje ukupne potrošnje Gornje Austrije.

Važno je naglasiti da maksimalna priključna snaga ne znači da će centar tijekom cijele godine neprekidno trošiti punih 150 megavata. Stvarna potrošnja ovisit će o opterećenju servera, fazama izgradnje, učinkovitosti sustava i dostupnoj računalnoj opremi.

Ipak, mogućnost povećanja do približno 500 megavata otvara pitanje koliko novih energetskih kapaciteta Austrija mora osigurati za velike podatkovne centre. Pri takvoj bi veličini Kronstorf mogao postati jedan od najvećih podatkovnih centara u Europi.

Istodobno, austrijski operater prijenosne mreže već je primio upite za nove podatkovne centre čija bi ukupna priključna snaga mogla dosegnuti oko 2.500 megavata. Zbog toga rasprava u Kronstorfu nadilazi samo jedan lokalni projekt.

Građani zabrinuti zbog vode iz rijeke Enns

Veliki podatkovni centri proizvode znatne količine topline i trebaju pouzdan sustav hlađenja. Upravo je pitanje vode postalo jedno od središnjih pitanja prosvjeda.

Prema izdanoj vodopravnoj dozvoli, sustav može zahvaćati do 202 litre takozvanog obalnog filtrata u sekundi. Riječ je o vodi koja iz rijeke Enns prolazi kroz tlo i zatim se crpi iz bunara uz obalu.

Do 99 litara vode u sekundi smjelo bi se vratiti u rijeku, uz propisanu najvišu temperaturu. Dio zahvaćene vode izgubio bi se isparavanjem u rashladnom sustavu.

Protivnici projekta strahuju da bi dugogodišnje korištenje velikih količina vode i ispuštanje zagrijane vode mogli utjecati na riječni ekosustav, osobito tijekom sušnih i vrućih razdoblja.

Google tvrdi da su brojke maksimalne, a ne očekivane

Google odbacuje tvrdnje da će centar u uobičajenom radu stalno koristiti najveće dopuštene količine vode. Tvrtka navodi da bi stvarna potrošnja i temperatura vraćene vode trebale biti znatno niže od graničnih vrijednosti iz dozvole.

Prema stajalištu tvrtke, provedena stručna ispitivanja pokazuju da bi utjecaj na Enns trebao biti malen. Google najavljuje i fond namijenjen poboljšanju riječnog ekosustava u suradnji s lokalnim organizacijama.

Planirani objekt trebao bi imati zeleni krov i solarne panele. Predviđena je i mogućnost korištenja otpadne topline podatkovnog centra za grijanje drugih objekata.

Međutim, za preuzimanje topline zasad nije pronađen konkretan partner niti postoji završen projekt povezivanja s lokalnim sustavom grijanja. Google navodi da bi odgovarajućem korisniku otpadnu toplinu mogao staviti na raspolaganje bez naknade.

Prosvjednici traže neovisnu procjenu cijelog projekta

Građanske inicijative smatraju da pojedinačne dozvole i stručni nalazi ne pružaju potpunu sliku. Traže pristup svim relevantnim podacima, neovisno stručno mišljenje i cjelovitu procjenu utjecaja proširenog projekta na okoliš.

Posebno ih zabrinjava činjenica da za podatkovne centre u Austriji procjena utjecaja na okoliš nije automatski obvezna samo zato što je riječ o objektu velike potrošnje energije.

Kritičari žele da se zajedno razmotre potrošnja električne energije, zahvat vode, zagrijavanje rijeke, zauzimanje poljoprivrednog zemljišta, promet, buka i ukupne klimatske posljedice.

Dio okupljenih traži i moratorij na nove velike podatkovne centre dok se na državnoj razini ne donesu jasnija pravila o njihovoj potrošnji energije i društvenom doprinosu.

Lokalna vlast vidi veliku gospodarsku priliku

Lokalni političari odbacuju tvrdnje da je cijeli postupak proveden bez javnosti. Navode da se o projektu razgovaralo godinama, da su potrebne dozvole donesene uz široku političku potporu i da je Google stanovnicima ponudio posebne kanale za pitanja.

Google procjenjuje da će centar nakon dovršetka otvoriti oko 100 izravnih stalnih radnih mjesta. Tijekom gradnje i kroz suradnju s dobavljačima očekuje se angažman znatno većeg broja radnika i lokalnih tvrtki.

Zagovornici projekta ističu da svakodnevne internetske usluge, pohrana podataka, poslovni programi i umjetna inteligencija ne mogu funkcionirati bez fizičke infrastrukture. Ako Austrija koristi te usluge, smatraju da dio podatkovnih centara treba biti smješten i u zemlji.

Prvu odobrenu fazu centra prosvjedi vjerojatno više neće zaustaviti jer su radovi već daleko odmaknuli. Glavna borba sada se vodi oko najavljenog proširenja i pravila koja će vrijediti za buduće podatkovne centre u Austriji.

Kronstorf je tako postao primjer šire europske rasprave: koliko energije i vode društvo želi izdvojiti za ubrzani razvoj umjetne inteligencije te kakvu korist lokalna zajednica mora dobiti zauzvrat.