Hrvatska je sredinom 2025. imala približno 3,875 milijuna stanovnika, oko 8.800 više nego godinu ranije. Na prvi pogled radi se o demografskom oporavku, ali podaci pokazuju da porast nije posljedica većeg broja rođenih, nego useljavanja.

Broj stanovnika raste treću godinu zaredom, ali Hrvatska još nije nadoknadila gubitak zabilježen između Popisa stanovništva 2021. i današnjih procjena. Iza pozitivnog ukupnog broja istodobno se nastavljaju starenje stanovništva, negativan prirodni prirast i odlazak dijela mladih hrvatskih državljana.

Nova statistika zato ne govori o jednom demografskom trendu, nego o nekoliko procesa koji se odvijaju istodobno. Hrvatska ima nešto više stanovnika, ali manje stanovnika dobiva rođenjem. Prazninu sve snažnije popunjavaju ljudi doseljeni iz drugih država.

Stanovništvo raste, a prirodni pad se nastavlja

Tijekom 2025. u Hrvatskoj je rođeno oko 32.600 djece, približno 410 više nego godinu ranije. Istodobno je broj umrlih smanjen za 1.073 osobe, odnosno 2,1 posto.

To su bolji rezultati nego prethodne godine, ali nisu dovoljni za promjenu temeljnog smjera. Umrlo je oko 17.500 ljudi više nego što ih se rodilo. Drugim riječima, bez useljavanja Hrvatska bi tijekom jedne godine izgubila stanovništvo usporedivo s gradom veličine Poreča.

Samo su 43 hrvatska grada i općine imala više rođenih nego umrlih. U najvećem dijelu zemlje prirodni pad stanovništva i dalje ostaje pravilo.

Prosječan stanovnik sve je stariji

Prosječna dob stanovnika Hrvatske dosegnula je 44,7 godina. Prosječna dob žena iznosi 46,4, a muškaraca 42,9 godina, što se dijelom objašnjava duljim životnim vijekom žena.

Najbrojnija je skupina stanovnika u dobi od 40 do 49 godina. Istodobno je u samo jednoj godini broj starijih od 75 godina porastao za gotovo 12.000.

Starenje stanovništva postupno povećava pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav, ali utječe i na tržište rada. Sve je manje domaćih radnika koji ulaze u radno aktivnu dob, dok raste broj ljudi kojima su potrebne mirovine, zdravstvena skrb i pomoć u svakodnevnom životu.

U Hrvatsku se doselilo više od 56.000 ljudi

Tijekom prošle godine u Hrvatsku se doselilo 56.665 osoba, dok ih je 37.485 napustilo zemlju. Pozitivna migracijska bilanca iznosila je nešto više od 19.000 ljudi i bila je dovoljna da nadoknadi prirodni pad.

Strani državljani činili su 70 posto svih doseljenih, dok je hrvatskih državljana bilo 30 posto. Istodobno su strani državljani činili i 65 posto odseljenih, što pokazuje da dio radnika u Hrvatskoj boravi privremeno ili nakon određenog razdoblja odlazi u drugu državu.

Među hrvatskim državljanima koji napuštaju zemlju najviše je ljudi u dobi između 20 i 39 godina. Upravo je riječ o stanovništvu koje je ključno za tržište rada, zasnivanje obitelji i budući broj rođenih.

Uvoz radnika mijenja hrvatsko društvo

Useljavanje stranih radnika više nije kratkotrajna pojava vezana samo uz turističku sezonu. Hrvatsko gospodarstvo u nizu djelatnosti ovisi o radnicima iz inozemstva, od građevinarstva i ugostiteljstva do dostave, trgovine, industrije i skrbi za starije.

Dolazak novih stanovnika pomaže poslodavcima popuniti radna mjesta i ublažava pad ukupnog broja stanovnika. Međutim, otvara i pitanja integracije, stanovanja, dostupnosti vrtića, škola, zdravstvene zaštite i učenja hrvatskog jezika.

Ako strani radnici ostanu samo privremena radna snaga bez mogućnosti uključivanja u društvo, njihov dolazak neće dugoročno riješiti demografske probleme. Ako se dio njih trajno nastani i dovede obitelji, Hrvatska će se morati prilagoditi društvu koje postaje znatno raznolikije.

Najviše razvoda u posljednjih pet godina

Tijekom 2025. sklopljeno je 17.270 brakova, samo 64 više nego godinu ranije. Znatno snažnije porastao je broj razvedenih brakova.

Zabilježena su 5.674 razvoda, čak 713 više nego prethodne godine. To je rast od približno 14 posto i najveći broj razvoda u posljednjih pet godina.

Statistički podaci sami ne objašnjavaju razloge takvog rasta. Na odluke o razvodu mogu utjecati gospodarski pritisci, troškovi stanovanja, promijenjeni društveni odnosi, duljina brakova i veća spremnost ljudi da napuste zajednicu u kojoj više ne žele ostati.

Zagreb i njegova okolica nastavljaju privlačiti stanovništvo

Unutarnje migracije pokazuju nastavak koncentracije stanovništva u većim gradovima i njihovoj okolici. Najviše ljudi iz drugih županija stiglo je u Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

Najviše preseljenja unutar iste županije zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Takav razvoj dodatno pojačava razlike između gospodarski snažnijih središta i područja koja već godinama gube stanovništvo.

Hrvatska zato više ne može voditi demografsku politiku samo kroz poticanje rađanja. Potrebne su stanovanje dostupno mladim obiteljima, stabilna radna mjesta, vrtići, sigurnost prihoda i ozbiljna integracijska politika za ljude koji dolaze živjeti i raditi u zemlju.

Broj stanovnika možda ponovno raste, ali pitanje budućnosti ostaje isto: može li Hrvatska postati država u kojoj mladi žele ostati, a ljudi koji se dosele mogu izgraditi trajan život?

Zoran / TV Wien