Najavljene promjene hrvatskog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti predstavljene su kao odlučna borba protiv neprijavljenog i neregistriranog iznajmljivanja. Iako su se u dijelu medija pojavili dramatični naslovi o „ratu protiv tisuća Hrvata”, najavljeni sustav prvenstveno bi trebao razdvojiti legalne iznajmljivače od onih koji posluju izvan službenih evidencija.

Legalni iznajmljivači nisu glavna meta novih pravila

Ključna poruka prijedloga zakona jest da registrirani obiteljski iznajmljivači koji uredno posluju, prijavljuju goste i podmiruju propisane obveze ne bi trebali biti meta pojačanih kontrola. Država najavljuje da želi zaštititi upravo njih od nelojalne konkurencije koja smještaj oglašava i iznajmljuje bez potrebnih dozvola.

U praksi to znači da bi se nadzor snažnije usmjerio prema objektima koji se nude turistima, a nisu evidentirani kao legalan smještaj. Takvi iznajmljivači imaju financijsku prednost jer često ne plaćaju iste poreze, pristojbe i druga davanja koja snose registrirani domaćini.

Svaki apartman dobivat će svoj identifikacijski broj

Jedna od najvažnijih novosti bit će uvođenje jedinstvenog identifikacijskog broja za objekte u kojima se pruža usluga kratkoročnog smještaja. Broj bi trebao omogućiti brzo utvrđivanje je li određeni apartman, soba ili kuća za odmor doista registrirana.

Identifikacijski broj povezivao bi oglas na internetskoj platformi sa službenim podacima o objektu i njegovu vlasniku. Time bi se znatno otežalo oglašavanje smještaja pod netočnim podacima, korištenje tuđih rješenja ili iznajmljivanje nekretnina koje uopće nemaju dozvolu za turistički najam.

Platforme neće smjeti oglašavati neregistrirani smještaj

Nova pravila ne odnose se samo na vlasnike apartmana. Veću odgovornost trebale bi preuzeti i digitalne platforme preko kojih se smještaj oglašava i rezervira. One bi prije objave oglasa trebale provjeravati je li navedeni objekt registriran i ima li propisani broj.

Ako objekt ne postoji u službenoj evidenciji ili nema važeće rješenje, platforma ga ne bi smjela nuditi gostima. Takav sustav trebao bi zatvoriti jednu od najvećih rupa u dosadašnjoj kontroli tržišta, jer su oglasi često bili vidljivi milijunima korisnika, dok su nadležna tijela tek naknadno pokušavala utvrditi tko zapravo stoji iza njih.

Više institucija dobiva pristup podacima

Planirana je snažnija digitalna razmjena podataka između Porezne uprave, Državnog inspektorata, lokalnih vlasti i drugih nadležnih tijela. U nadzoru bi trebali sudjelovati i carinski službenici te komunalni redari, što bi državi omogućilo širi doseg kontrole na terenu.

Umjesto dosadašnjeg sustava u kojem su različite institucije raspolagale zasebnim i ponekad nepotpunim evidencijama, informacije o registraciji, vlasniku i statusu objekta trebale bi biti dostupnije nadležnim službama. Time bi se sumnjivi oglasi mogli brže povezati s konkretnom adresom i odgovornom osobom.

Zašto Hrvatska sada pooštrava sustav?

Broj apartmana i kuća za kratkoročni najam u Hrvatskoj snažno je rastao tijekom proteklih godina. Turizam je mnogim obiteljima donio važan dodatni prihod, ali je istodobno otvorio pitanja dostupnosti stanova, rasta cijena nekretnina, sive ekonomije i različitih uvjeta poslovanja.

Postojeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti donesen je prije više od deset godina i od tada je više puta mijenjan. Vlada smatra da takav sustav više nije dovoljno prilagođen digitalnim platformama i današnjem opsegu kratkoročnog najma.

Promjene su povezane i s europskim pravilima kojima se uvodi transparentnije prikupljanje podataka o kratkoročnom smještaju. Hrvatska svoj sustav zato mora prilagoditi modelu u kojem se registracija objekta može jednostavno provjeriti, a podaci s platformi usporediti sa službenim evidencijama.

Što iznajmljivači trebaju napraviti?

U ovoj fazi nema razloga za paniku niti za brzoplete poteze. Riječ je o najavljenim zakonskim promjenama čija će puna primjena ovisiti o konačnom tekstu zakona, rokovima i provedbenim pravilima.

Ipak, iznajmljivači bi trebali provjeriti jesu li svi podaci u njihovim rješenjima točni, odgovara li broj kreveta stvarnom stanju, prijavljuju li se svi gosti te jesu li podmirene porezne i turističke obveze. Posebno će biti važno da se podaci u službenoj evidenciji podudaraju s informacijama objavljenima na rezervacijskim platformama.

Tek nakon donošenja konačnih pravila bit će poznati svi rokovi, način dodjele identifikacijskih brojeva i moguće sankcije. Za hrvatski turizam ovo će ipak biti velika promjena: digitalni oglas postat će izravno povezan sa službenim statusom objekta, a prostor za neprijavljeno iznajmljivanje trebao bi biti znatno manji.