Nakon godina snažnog rasta cijena, europski potrošači napokon bilježe usporavanje inflacije hrane. Ipak, razdoblje mirnijih cijena moglo bi biti kratkotrajno. Ekonomisti procjenjuju da će posljedice ovogodišnjih vremenskih ekstrema i većih troškova poljoprivredne proizvodnje do trgovina stići s višemjesečnim zakašnjenjem.

Ne dolazi iznenadni udar jednog određenog dana

Najave da će hrana ponovno poskupjeti „za pet mjeseci” ne znače da će cijene svih proizvoda odjednom skočiti početkom nove godine. Riječ je o procjeni prema kojoj bi se pritisci koji danas nastaju u poljoprivredi postupno mogli preliti na police trgovina tijekom 2027.

Put od polja do trgovine traje mjesecima. Veće troškove najprije osjete poljoprivrednici kroz cijene goriva, električne energije, sjemena, stočne hrane i gnojiva. Nakon toga rastu troškovi prerađivača, skladištenja, hlađenja i prijevoza.

Tek kada se ugovaraju nove isporuke ili na tržište stigne slabija žetva, promjene postaju vidljive u maloprodajnim cijenama. Zbog toga današnja suša ili skuplje gnojivo mogu utjecati na račun potrošača tek nekoliko mjeseci poslije.

Cijene hrane trenutačno se smiruju

Godišnja inflacija cijena hrane u europodručju pala je s 2,5 posto u prosincu 2025. na približno 1,6 posto u lipnju 2026. godine. To je najniža razina zabilježena od sredine 2021.

Smirivanju su pridonijele dobre prošlogodišnje žetve žitarica, veća ponuda mlijeka i postupna stabilizacija cijena kave, kakaa i čokolade. Cijene maslinova ulja također se povlače s prethodnih rekordnih razina.

Prema analizama Oxford Economicsa, gotovo polovica praćenih prehrambenih proizvoda tijekom posljednjih mjeseci zabilježila je niže cijene. Samo je manji dio proizvoda poskupio za više od dva posto.

Zbog takvih kretanja procjena inflacije hrane, alkohola i duhana za 2026. spuštena je na približno 2,1 posto. Međutim, povoljnije trenutačne brojke ne uklanjaju rizike koji se stvaraju u pozadini.

Toplinski valovi mogli bi biti veći problem od rata

Rast cijena nafte, plina i gnojiva često se navodi kao glavni razlog budućeg poskupljenja. Ipak, ekonomisti smatraju da bi ekstremne vrućine i suša mogle imati još snažniji utjecaj.

Dugotrajno visoke temperature smanjuju prinose, povećavaju potrebu za navodnjavanjem i ubrzavaju gubitak vode iz tla. Ako se suša pojavi u ključnom razdoblju razvoja biljaka, količina proizvedene pšenice, kukuruza, voća i povrća može znatno pasti.

Manja ponuda ne utječe samo na cijenu osnovne namirnice. Skuplje žitarice povećavaju troškove stočne hrane, što se naknadno može preliti na cijene mesa, mlijeka i jaja.

Oxford Economics procjenjuje da bi vremenski ekstremi sami mogli povećati inflaciju hrane za približno jedan postotni bod tijekom 2027. godine.

El Niño donosi dodatnu neizvjesnost

Dodatni rizik predstavlja snažan El Niño, klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem središnjeg i istočnog dijela Tihog oceana. Njegove posljedice mogu uključivati velike suše u jednim dijelovima svijeta te poplave i oluje u drugima.

Posebno bi mogli biti izloženi riža, šećer, kava, kakao i palmino ulje. To su proizvodi kojima se trguje globalno, pa problemi u nekoliko velikih proizvođačkih država brzo utječu na cijene diljem svijeta.

Ipak, još nije moguće pouzdano predvidjeti snagu fenomena niti njegov točan utjecaj na pojedine žetve. Zbog toga se trenutačne brojke trebaju promatrati kao scenariji rizika, a ne kao sigurna najava određenog poskupljenja.

Energija i gnojiva djeluju sa zakašnjenjem

Poremećaji na Bliskom istoku povećali su cijene energije, prijevoza i dijela sirovina potrebnih za proizvodnju gnojiva. Posebno je važan Hormuški tjesnac, kojim prolazi velik dio svjetske trgovine energentima i poljoprivrednim sirovinama.

Nestašica gnojiva zasad je bila blaža nego što su se tržišta u početku pribojavala. Međutim, veći troškovi mogu navesti poljoprivrednike da koriste manje gnojiva ili smanje površine pod određenim kulturama, što utječe na buduće prinose.

Analitičari Deutsche Banka procjenjuju da bi rast cijena nafte i gnojiva tijekom sljedećih godinu dana mogao povećati cijene hrane u europodručju za približno 0,8 posto. Učinak na ukupnu inflaciju bio bi manji jer hrana predstavlja samo dio potrošačke košarice.

Što ovo znači za Hrvatsku?

Hrvatske cijene neće nužno slijediti prosjek europodručja u istom iznosu. Konačan rezultat ovisit će o domaćoj proizvodnji, turističkoj potražnji, trgovačkim maržama, uvozu, porezima i mjerama države.

Hrvatska je posebno osjetljiva na klimatske poremećaje u južnoj Europi i na cijene uvozne hrane. Ako suša pogodi domaću proizvodnju, a istodobno poskupi roba iz drugih europskih država, pritisak na trgovine može biti snažniji.

S druge strane, dobra domaća žetva, niže cijene energije ili veća konkurencija među trgovcima mogu ublažiti dio svjetskog rasta cijena.

Potrošači bi prvo mogli primijetiti promjene kod proizvoda koji izravno ovise o globalnim sirovinama: kave, čokolade, biljnih ulja, šećera i dijela žitarica. Cijene svježeg voća i povrća više će ovisiti o lokalnim vremenskim prilikama i sezonskoj ponudi.

Najveći rizik za kućne proračune zato nije jedan određeni datum, nego istodobno djelovanje više problema. Ako se vremenski ekstremi nastave, a cijene energije i gnojiva ostanu povišene, razdoblje trenutačno mirnijih cijena hrane moglo bi završiti početkom sljedeće godine.