Collina ponovno otvorio ranu hrvatskih navijača: što senzor u lopti dokazuje, a što ne može pokazati

Kontroverza koja je obilježila ispadanje Hrvatske sa Svjetskog prvenstva ponovno je u središtu rasprave. Pitanje više nije samo je li ugrađeni senzor registrirao vibraciju, nego može li tehnologija dokazati da je lopta zaista dotaknula kosu Igora Matanovića i je li takav kontakt prema pravilima bio dovoljan za novu fazu igre i zaleđe.

Hrvatska je u posljednjim sekundama utakmice protiv Portugala postigla pogodak za 2:2. Joško Gvardiol zatresao je mrežu, ali je nakon VAR provjere gol poništen jer je Mario Pašalić procijenjen u nedopuštenoj poziciji.

Ključ odluke bio je prethodni trenutak u kojem je lopta prošla iznad Matanovićeve glave. Televizijske snimke nisu jasno pokazale promjenu putanje, ali je senzor ugrađen u loptu registrirao kontakt.

Što je FIFA službeno objavila?

FIFA je nakon utakmice objavila da je Connected Ball Technology ugrađena u službenu loptu registrirala kontakt hrvatskog napadača u akciji koja je prethodila pogotku.

U lopti se nalazi inercijska mjerna jedinica koja velikom brzinom bilježi ubrzanje, rotaciju i promjene kretanja. Kada dođe do dodira ili udarca, sustav registrira impuls i šalje podatak VAR sobi.

Taj podatak sucima omogućuje da vrlo precizno utvrde trenutak kontakta. To je posebno važno pri procjeni zaleđa jer položaj igrača mora biti uspoređen s točnim trenutkom kada je suigrač odigrao loptu.

Senzor može potvrditi da je lopta u određenom trenutku reagirala na kontakt. Ne može samostalno snimiti je li je dodirnula kosa, čelo, rame ili neki drugi predmet.

Može li senzor dokazati dodir kose?

Ne izravno. Tehnologija u lopti mjeri njezino kretanje i vibracije, ali nema kameru koja bi identificirala dio tijela koji ju je dotaknuo.

Da bi se zaključilo da je kontakt ostvaren kosom, podatak senzora mora se povezati s videosnimkom, položajem igrača i trenutkom u kojem je zabilježen impuls.

Upravo tu nastaje najveći problem za hrvatske navijače. Na dostupnim snimkama nije jasno vidljivo da se putanja lopte promijenila nakon prolaska iznad Matanovićeve glave.

Matanović nije potpuno isključio kontakt

Igor Matanović nakon utakmice rekao je da je možda osjetio vrlo lagan kontakt s kosom, ali da nije bio siguran je li zaista dodirnuo loptu.

Sudac mu je na terenu objasnio da je ugrađeni čip registrirao dodir. Za VAR je taj tehnološki signal bio dovoljan da se odredi novi trenutak odigravanja lopte i zatim provjeri položaj Pašalića.

Pašalić se u trenutku registriranog kontakta nalazio u zaleđu. Nakon što je sudac procijenio da kasniji kontakt portugalskog braniča nije bio kontrolirano i namjerno odigravanje, zaleđe nije poništeno.

Problem pravila o kosi

U FIFA-inim objašnjenjima poluautomatske tehnologije zaleđa navodi se da kosa nije automatski jednaka drugim dijelovima tijela kada se procjenjuje njezin utjecaj na igru.

Kosa se smatra relevantnom kada kontakt utječe na kretanje ili putanju lopte, primjerice kod jasnog udarca većom količinom kose. U slučaju Matanovića vidljiva promjena smjera nije bila očita.

Ostaje pitanje je li tehnologija korištena samo za određivanje trenutka kontakta ili je taj minimalni impuls automatski protumačen kao namjerno igranje loptom. To su dvije različite stvari.

Collina brani tehnologiju, ali rasprava ostaje

Pierluigi Collina tijekom prvenstva branio je korištenje nove tehnologije i poručivao da suci moraju primjenjivati pravila bez obzira na to koliko je kontakt malen ili koliko je daleko od kasnijeg pogotka.

Njegovo stajalište polazi od toga da sudac ne može zanemariti potvrđen kontakt samo zato što ga gledatelj teško vidi golim okom.

Međutim, rasprava u hrvatskom slučaju nije potpuno riješena tvrdnjom da je senzor nešto registrirao. Potrebno je objasniti zbog čega je upravo taj impuls označen kao igranje Matanovića i kako je usklađen s pravilom o kosi i utjecaju na putanju lopte.

Hrvatskoj više nitko ne može vratiti utakmicu

Pogodak je poništen, Portugal je pobijedio 2:1, a Hrvatska je završila nastup na Svjetskom prvenstvu.

Naknadna objašnjenja ne mogu promijeniti rezultat, ali mogu pomoći da se u budućnosti jasnije odredi granica između tehnološke preciznosti i smisla nogometnog pravila.

Ako se svaki mikroskopski impuls tretira kao potpuno odigravanje lopte, nogomet može postati tehnički precizan, ali navijačima i igračima sve teže razumljiv.