U Hrvatsku se tijekom 2025. godine iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, dok ih se u druge države odselilo 37.485. Hrvatska je tako ostvarila pozitivan migracijski saldo od 19.180 ljudi.

Podaci na prvi pogled izgledaju kao demografski oporavak. Međutim, struktura doseljenih pokazuje da se Hrvatska brzo mijenja i da rast sve više ovisi o stranim radnicima i drugim stranim državljanima.

Više od 70 posto doseljenih nisu hrvatski državljani

Strani državljani činili su 70,3 posto svih ljudi koji su se tijekom godine doselili u Hrvatsku. Hrvatski državljani činili su nešto manje od 30 posto.

Velik dio stranih državljana u Hrvatsku dolazi zbog rada u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, industriji, dostavi i drugim sektorima koji već godinama teško pronalaze domaću radnu snagu.

Najviše doseljenih stiglo iz Njemačke, BiH i Nepala

Od ukupnog broja doseljenih, 17 posto došlo je iz Njemačke. Taj podatak uključuje hrvatske povratnike, njemačke državljane i osobe drugih državljanstava koje su prethodno živjele u Njemačkoj.

Po 11,1 posto doseljenih stiglo je iz Bosne i Hercegovine i Nepala. Upravo podatak o Nepalu pokazuje koliko se hrvatsko tržište rada promijenilo u kratkom vremenu.

Hrvatska više nije samo zemlja iz koje se odlazi. Postala je i zemlja u koju ljudi dolaze raditi, živjeti i graditi novu svakodnevicu.

Najviše doseljenih je u radnoj dobi

Najbrojnije skupine doseljenih bile su osobe između 25 i 39 godina. Riječ je upravo o dobi u kojoj ljudi najčešće ulaze na tržište rada, osnivaju obitelji i sele se zbog poslovnih prilika.

Među doseljenima je osjetno više muškaraca nego žena, što također potvrđuje snažnu povezanost migracije s potrebama hrvatskih poslodavaca.

Najveći rast bilježe Zagreb i obalne županije

Pozitivan saldo posebno je vidljiv u Zagrebu, Istri, Dalmaciji, na Kvarneru i u županijama s jakim turizmom i građevinskim sektorom.

Splitsko-dalmatinska županija imala je pozitivan saldo vanjske migracije veći od 3.100 osoba, Istarska više od 2.800, a Grad Zagreb gotovo 2.500.

Istodobno, dio kontinentalnih županija i dalje gubi stanovništvo kroz unutarnju migraciju prema Zagrebu i obali.

Pozitivna migracija ne rješava prirodni pad

Doseljavanje može ublažiti nedostatak radnika i usporiti pad ukupnog broja stanovnika, ali ne rješava problem malog broja rođenih, starenja stanovništva i odlaska mladih hrvatskih građana.

Hrvatska zato istodobno mora voditi dvije politike: omogućiti kvalitetnu integraciju ljudi koji dolaze i stvoriti uvjete zbog kojih će domaći građani željeti ostati ili se vratiti.