Gotovo polovica kućanstava u Austriji u kojima žive osobe podrijetlom iz glavnih izbjegličkih zemalja ne može samostalno pokriti životne troškove. U Beču se taj udio penje na gotovo tri četvrtine.

Brojke su ponovno potaknule raspravu o socijalnoj pomoći, zapošljavanju i tome koliko sadašnji integracijski sustav stvarno pomaže ljudima da postanu financijski samostalni.

Brojka sama po sebi ne objašnjava cijeli problem

Visok udio korisnika socijalne pomoći ne znači automatski da svi odbijaju raditi. Među preprekama mogu biti nedovoljno znanje njemačkog jezika, nepriznate kvalifikacije, zdravstveni problemi, briga o djeci i nedostatak radnog iskustva koje austrijski poslodavci priznaju.

Istodobno, sustav ne može trajno počivati na tome da velik broj radno sposobnih osoba godinama ostaje izvan tržišta rada. Socijalna pomoć trebala bi biti zaštita u razdoblju potrebe, a ne zamjena za dugoročno zaposlenje.

Vlada priprema strože integracijske obveze

Novi zakon trebao bi jasnije propisati što se očekuje od ljudi koji su dobili zaštitu ili pravo boravka u Austriji.

Naglasak će biti na redovitom učenju njemačkog jezika, aktivnom traženju posla i prihvaćanju obveza koje proizlaze iz života u austrijskom društvu.

Za osobe koje bez opravdanog razloga ne sudjeluju u programima integracije predviđaju se financijske posljedice i moguća smanjenja određenih socijalnih davanja.

Pomoć mora postojati za ljude koji je trebaju, ali sustav mora imati jasan put od pomoći prema radu i samostalnosti.

Beč je u posebno teškom položaju

Glavni grad prima velik dio ljudi kojima je potrebna socijalna, stambena i integracijska podrška. Zbog toga Beč snosi znatno veće troškove od većine drugih saveznih pokrajina.

U raspravi se zato već dugo sukobljavaju dva pogleda. Jedni upozoravaju da je sustav u Beču previše dostupan i da smanjuje motivaciju za rad. Drugi tvrde da bi naglo smanjenje pomoći povećalo siromaštvo, beskućništvo i pritisak na humanitarne organizacije.

Prvi rezultati nakon promjene pravila

Nakon ograničavanja pojedinih prava za supsidijarno zaštićene osobe zabilježen je pad broja nezaposlenih u toj skupini. Prema predstavljenim podacima, njihov se broj u Beču između svibnja 2025. i svibnja 2026. smanjio za 36 posto.

Međutim, sam pad evidencije nezaposlenih nije dovoljan za konačan zaključak. Potrebno je znati koliko je ljudi pronašlo stabilan posao, koliko ih je napustilo Beč i koliko ih je završilo izvan sustava bez sigurnih prihoda.