Prvi veliki turistički vikend u punoj ljetnoj sezoni donio je ono što se i očekivalo: kilometarske kolone, usporenu vožnju, čekanja na autocestama, graničnim prijelazima i u trajektnim lukama. Međutim, nedjeljni završetak vikenda više ne znači i kraj prometnog pritiska.

Navike putnika posljednjih su se godina promijenile. Sve veći broj turista izbjegava tradicionalni subotnji dolazak i nedjeljni povratak, pa na put kreće nedjeljom navečer, ponedjeljkom ujutro ili tijekom radnog tjedna.

Upravo zbog toga prometni stručnjaci sve češće upozoravaju da ponedjeljak tijekom srpnja i kolovoza više nije miran dan. Za dio vozača postao je nova subota.

Kolone se vratile prema Zagrebu

Najveći nedjeljni pritisak očekivano se prebacio iz smjera mora prema unutrašnjosti. Na autocesti A1 vozilo se usporeno u kolonama između Ogulina i Bosiljeva, kao i na dionici od Karlovca prema naplati Lučko.

Velik broj gostiju završavao je prvi dio godišnjeg odmora, dok su se drugi vraćali nakon produženog vikenda ili kraćeg boravka na obali.

Na pojedinim dionicama promet se povremeno gotovo zaustavljao, ali se velik dio kolona kretao sporom brzinom. Upravo takva vožnja posebno umara vozače jer zahtijeva neprestano ubrzavanje, kočenje i održavanje razmaka.

Najveći problem nije sama kolona, nego nervoza vozača koji pokušavaju nadoknaditi vrijeme čim se promet nakratko otvori.

Gužve više nemaju samo jedan smjer

Nekada je ljetni promet bio prilično predvidiv. Petkom i subotom vozilo se prema moru, a nedjeljom poslijepodne prema Zagrebu, Sloveniji, Austriji i drugim srednjoeuropskim državama.

Danas se oba vala često preklapaju. Dok se jedan dio turista vraća kući, drugi tek dolazi na odmor. Zbog različitih termina smještaja, jeftinijih avionskih karata i fleksibilnijeg radnog vremena, promet se ravnomjernije raspoređuje kroz tjedan.

To ne znači da su gužve manje. Naprotiv, znači da je teško pronaći potpuno miran dan za putovanje.

Zašto je ponedjeljak postao nova subota?

Sve više iznajmljivača više ne inzistira na smjeni gostiju isključivo subotom. Apartmani i hoteli nude fleksibilnije termine dolaska i odlaska, posebno izvan najvećih turističkih središta.

Putnici istodobno pokušavaju izbjeći subotnje kolone pa godišnji odmor započinju nedjeljom navečer ili ponedjeljkom. Kada velik broj ljudi donese istu odluku, dan koji je trebao biti mirniji postaje novi prometni vrhunac.

Ponedjeljkom se turističkom prometu pridružuju i ljudi koji putuju na posao, dostavna vozila, teretni promet i lokalni stanovnici. Zbog toga se gužve ne stvaraju samo na autocestama nego i na prilazima gradovima.

Autoceste nisu jedino usko grlo

Pojačan promet bilježi se i na Istarskom ipsilonu, u zoni tunela Učka, na Krčkom mostu, državnoj cesti DC1 te na Jadranskoj magistrali.

Posebno su osjetljivi prilazi turističkim središtima poput Pule, Rijeke, Crikvenice, Zadra, Splita, Makarske i Dubrovnika.

Čak i kada autocesta nema većih zastoja, putnici mogu izgubiti mnogo vremena na posljednjih nekoliko desetaka kilometara prema odredištu.

Lokalni promet, semafori, trajektne luke, raskrižja i uske obalne prometnice često postaju veći problem od same autoceste.

Velik pritisak na trajektne luke

Gužve su zabilježene i u brojnim trajektnim lukama i pristaništima. Putnici prema otocima moraju računati na to da dolazak u luku ne znači i ulazak na prvi sljedeći trajekt.

Tijekom udarnih dana uvode se dodatne linije, ali kapaciteti imaju svoja ograničenja. Posebno su opterećene luke prema Braču, Hvaru, Korčuli, Rabu, Pagu i drugim popularnim otocima.

Vozačima se savjetuje da dođu ranije, ali i da ne blokiraju lokalne prometnice čekajući ukrcaj izvan označenih zona.

Granice dodatno usporavaju povratak

Čekanja se povremeno stvaraju i na graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

Vrijeme čekanja može se brzo promijeniti, posebno nakon dolaska većeg broja vozila iz turističkih središta ili nakon iskrcaja trajekata.

Putnicima se ne preporučuje slijepo slijediti prijedloge navigacijskih aplikacija prema manjim prijelazima. Alternativna ruta može biti dulja, cesta uža, a radno vrijeme prijelaza ograničeno.

Ponedjeljak donosi i nove vremenske rizike

Početak novog tjedna mogao bi dodatno otežati kišni i nestabilni vremenski uvjeti. U kontinentalnoj Hrvatskoj mogući su jaki pljuskovi i veće količine vode na kolniku, dok na cestama u gorju postoji povećana opasnost od odrona.

Na Jadranu može jačati bura, zbog čega su moguća ograničenja za pojedine skupine vozila na autocesti A1, Jadranskoj magistrali, Krčkom mostu i cestama oko Velebita.

U takvim uvjetima putovanje koje bi bez gužve trajalo nekoliko sati može se znatno produžiti.

Kada je najbolje krenuti?

Ne postoji sat koji potpuno jamči slobodnu cestu. Ipak, najveći promet najčešće se pojavljuje od kasnog prijepodneva do večernjih sati.

Putovanje u vrlo ranim jutarnjim satima može biti lakše, ali samo ako je vozač odmoran. Noćna vožnja nakon cijelog dana provedenog na plaži nije dobra zamjena za kolonu.

Kod povratka prema Austriji, Sloveniji ili Njemačkoj treba računati i na moguće gužve izvan Hrvatske, posebno na slovenskim autocestama, oko Ljubljane, Maribora, tunela Karavanke i prijelaza Šentilj.