Odluka o tome hoće li žena nositi vjersku maramu trebala bi pripadati samo njoj. Za 26-godišnju influencericu Nur El-Hudu ta je osobna odluka, međutim, postala povod za uvrede, organiziranu internetsku kampanju i konkretne prijetnje smrću.

Mlada Njemica libanonskog podrijetla na društvenim mrežama govori o položaju žena, kritičkom odnosu prema religiji i opasnosti od radikalnih propovjednika koji pokušavaju utjecati na mlade.

Njezine sadržaje na TikToku i Instagramu prati više od 100.000 ljudi. Upravo je velika vidljivost učinila njezinu priču važnom, ali je istodobno izložila pritisku onih koji ne prihvaćaju drukčije tumačenje vjere i položaja žene.

Odluka je u početku prihvaćena, a zatim je počela kampanja

Nur El-Huda navodi da je odluka o skidanju hidžaba u početku kod dijela publike izazvala pozitivne reakcije. Nedugo zatim počele su stizati poruke u kojima se njezin izbor predstavlja kao izdaja vjere i zajednice.

Prijetnje nisu ostale na grubim komentarima. Putem izravnih poruka, prijenosa uživo i komentara dobivala je poruke u kojima se njezino ubojstvo predstavlja kao dopušteno, kao i fotografije noževa.

Pritisak je prenesen i na članove obitelji. Njezinu bratu slane su poruke u kojima se tvrdi da bi je pošiljatelji ubili kada bi bila njihova sestra.

Sloboda vjere nema smisla ako ne uključuje i slobodu pojedinca da vjeru razumije, prakticira ili napusti bez prijetnje i prisile.

Njezina poruka mladim muslimankama nije protiv vjere

Influencerica posebno upozorava na radikalne propovjednike koji preko društvenih mreža mladima nude jednostavne odgovore na složena pitanja.

Mladim djevojkama savjetuje da se same obrazuju, čitaju vjerske tekstove, postavljaju pitanja i ne prepuštaju vlastito mišljenje osobama koje se služe strahom, krivnjom i mržnjom.

Njezina poruka nije da se vjera odbaci, nego da se odluke ne donose pod pritiskom zajednice, obitelji, internetskih autoriteta ili ekstremističkih skupina.

Žene između dvije vrste pritiska

Rasprave o hidžabu često se svode na dva suprotna zahtjeva. Jedni ženama govore da maramu moraju nositi, dok drugi smatraju da je ne bi smjele nositi.

U oba slučaja žena može ostati bez prava na vlastitu odluku. Pravo na nošenje marame i pravo na njezino skidanje moraju imati jednaku zaštitu.

Demokratsko društvo ne bi smjelo procjenjivati vrijednost žene prema tome što nosi na glavi, nego prema tome ima li mogućnost slobodno živjeti, obrazovati se, raditi i donositi odluke o svom tijelu.

Prijetnje na internetu nisu „samo riječi“

Društvene mreže omogućile su pojedincima da prijete iz sigurnosti anonimnog profila. Za osobu kojoj su prijetnje upućene posljedice su, međutim, vrlo stvarne.

Stalni strah, promjena svakodnevnih navika, pritisak na obitelj i osjećaj da se svaki izlazak iz kuće mora planirati predstavljaju ozbiljan oblik nasilja.

Platforme imaju odgovornost brže uklanjati prijetnje, čuvati podatke potrebne za istragu i onemogućavati osobama da nakon blokiranja jednog računa jednostavno otvore novi.

Unatoč svemu ne žali zbog odluke

Nur El-Huda kaže da odluku ne bi promijenila. Vjeruje da je svojim javnim istupom otvorila prostor i drugim mladim muslimanima koji se protive ekstremističkom tumačenju vjere.

Njezin cilj nije sukob s religijom, nego život u demokratskom društvu u kojem nema mjesta šerijatskoj prisili, kalifatu ni oduzimanju prava ženama da same odlučuju o svom životu.