Turisti više ne biraju godišnji odmor samo prema fotografiji plaže, cijeni apartmana ili vremenu putovanja. Prije rezervacije sve češće procjenjuju političku stabilnost, sigurnost na ulicama, kvalitetu zdravstvenih i hitnih službi te mogućnost da u nepoznatoj zemlji brzo dobiju pomoć. Upravo u tom dijelu Hrvatska već godinama gradi jednu od svojih najvažnijih turističkih prednosti.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je prilikom predstavljanja ovogodišnjeg projekta „Sigurna turistička destinacija“ da strani gosti Hrvatsku biraju i zato što se u njoj osjećaju sigurno.

To nije samo politička poruka kojom se otvara još jedna ljetna sezona. Sigurnost je postala mjerljivi dio turističke ponude, gotovo jednako važan kao čisto more, prometna dostupnost, smještaj i odnos cijene i kvalitete.

More privlači gosta, ali osjećaj sigurnosti odlučuje hoće li se vratiti

Turist koji prvi put dolazi na Jadran možda će Hrvatsku izabrati zbog fotografije Rovinja, plaže pod Biokovom ili kampa na Kvarneru. Onaj koji se vraća deset ili dvadeset godina dolazi zbog nečega dubljeg: zna cestu, poznaje mjesto, razumije način života i vjeruje da će njegov odmor proći bez neugodnih iznenađenja.

Sigurnost se pritom ne svodi na pitanje hoće li netko biti opljačkan ili fizički napadnut. Za obitelj s djecom ona znači sigurnu plažu, dostupnog liječnika i službu koja će brzo reagirati. Za stariju osobu znači mogućnost dobivanja pomoći na jeziku koji razumije. Za gosta koji putuje automobilom znači uređene ceste, jasne informacije i institucije koje funkcioniraju kada dođe do nesreće.

Upravo taj osjećaj predvidljivosti postaje snažna prednost u odnosu na odredišta koja možda nude nižu cijenu, ali kod gosta ostavljaju više pitanja o političkoj stabilnosti, zdravstvenoj zaštiti ili djelovanju službi.

Odmor počinje tek kada gost prestane razmišljati o tome što bi moglo poći po zlu. Hrvatska godinama pokušava upravo taj osjećaj pretvoriti u dio svoje turističke prepoznatljivosti.

Strani policajci na Jadranu nisu samo lijepa fotografija za medije

Projekt „Sigurna turistička destinacija“ hrvatska policija provodi još od 2006. godine. Njegova najvidljivija komponenta zajedničke su ophodnje hrvatskih i stranih policijskih službenika u turističkim mjestima.

Strani policajci ne dolaze u Hrvatsku kako bi samostalno primjenjivali policijske ovlasti. Njihova je uloga prije svega komunikacijska i preventivna. Razgovaraju sa svojim državljanima, pomažu pri objašnjavanju postupka i olakšavaju sporazumijevanje kada gost ne razumije hrvatski jezik ili se u stresnoj situaciji teško služi stranim jezikom.

Takva pomoć može izgledati nevažna sve dok se turistu ne izgubi dijete, ne nestanu dokumenti, ne dogodi prometna nesreća ili ne bude potrebno prijaviti krađu.

U tim trenucima policijski službenik iz zemlje gosta nije samo prevoditelj. On predstavlja poznato lice sustava u nepoznatoj sredini i smanjuje strah da osoba neće razumjeti što se od nje traži.

Sigurnost na odmoru nije samo posao policije

Kada se govori o sigurnosti hrvatskog turizma, najčešće se vidi policijska odora na rivi. Iza nje se, međutim, nalazi znatno širi sustav.

Hrvatska gorska služba spašavanja tijekom ljeta intervenira na planinama, nepristupačnim plažama, otocima i teško dostupnim stazama. Vatrogasci štite naselja, kampove i prirodu od požara. Lučke kapetanije i službe traganja i spašavanja reagiraju na moru, dok hitna medicinska pomoć i helikopterske službe preuzimaju pacijente kada je svaka minuta važna.

Tu su i Civilna zaštita, cestovne službe, lokalni stožeri, zdravstvene ustanove, turističke zajednice te djelatnici koji gostima svakodnevno prenose informacije o vremenskim upozorenjima, požarima, zatvaranju cesta ili sigurnosti plovidbe.

Turist možda nikada neće upoznati nijednu od tih službi. Upravo je to najbolji mogući ishod. Ali njihova prisutnost stvara povjerenje da sustav postoji kada bude potreban.

Austrijanci Hrvatsku doživljavaju kao blisku i sigurnu destinaciju

Za austrijsko tržište sigurnost ima dodatnu težinu. Hrvatska nije daleka destinacija do koje se putuje samo zrakoplovom i boravi unutar hotelskog kompleksa. Većina austrijskih gostiju dolazi vlastitim automobilom, kreće se između više mjesta, boravi u kampovima, privatnom smještaju i hotelima te često istražuje unutrašnjost zemlje i otoke.

Prema istraživanju austrijskog autokluba ÖAMTC, Hrvatska je ove godine druga najtraženija inozemna destinacija austrijskih turista, odmah iza Italije. Šesnaest posto ispitanika planira ljetovanje upravo u Hrvatskoj.

Istraživanje pokazuje da 94 posto Austrijanaca planira putovati tijekom ljeta, a 70 posto namjerava odmor provesti u inozemstvu. Gotovo sedam od deset putnika planira krenuti vlastitim automobilom.

Hrvatsku pritom ne biraju samo zbog udaljenosti. Austrijski gosti doživljavaju je kao poznatu, kvalitetnu i sigurnu destinaciju kojoj se mogu vratiti bez dugog prilagođavanja.

Istra i Kvarner posebno su važni austrijskim gostima

Direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Austriji Branimir Tončinić istaknuo je da su Austrijanci u prvom dijelu godine ostvarili više od milijun noćenja, sedam posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Najviše noćenja ostvarili su u Istri i na Kvarneru, dok su među najčešće biranim vrstama smještaja hoteli i kampovi.

Upravo su te dvije regije dobar primjer kako se sigurnost povezuje s cijelim turističkim iskustvom. Gost iz Beča ili Graza može doći automobilom, relativno brzo stići do odredišta, koristiti uređene kampove i poznatu infrastrukturu te se osloniti na službe koje su navikle komunicirati sa stranim turistima.

Za mnoge austrijske obitelji Hrvatska više nije nepoznata strana država. To je prostor kojem se vraćaju, u kojem poznaju trgovine, ceste, plaže i ljude. Takva navika predstavlja jednu od najvrjednijih prednosti hrvatskog turizma.

Pozitivni rezultati ne dolaze samo iz srpnja i kolovoza

Hrvatska je tijekom prvih pet mjeseci 2026. ostvarila 4,5 milijuna dolazaka i više od 14 milijuna noćenja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj dolazaka povećan je pet posto, a broj noćenja sedam posto.

Na Jadranu je ostvareno 12,2 milijuna noćenja, osam posto više nego godinu ranije.

Ti podaci pokazuju da se interes ne stvara tek kada počnu školski praznici. Gosti u predsezoni često su stariji parovi, aktivni putnici, nautičari, vlasnici kamp-vozila i osobe koje izbjegavaju najveće gužve. Za njih su mir, pouzdanost sustava i osjećaj sigurnosti posebno važni.

Sigurna destinacija ne znači destinacija bez rizika

Bilo bi pogrešno tvrditi da u Hrvatskoj ne postoje krađe, prometne nesreće, požari, nasilje ili nesavjesno ponašanje pojedinaca. Apsolutno sigurna turistička destinacija ne postoji.

Razlika je u tome koliko se rizici prepoznaju, kako se o njima informira javnost i koliko brzo institucije reagiraju kada se nešto dogodi.

Turistički ugled ne gradi se prikrivanjem problema. Gradi se jasnim upozorenjima, preventivnim radom, dostupnom pomoći i povjerenjem da će svaka prijava biti ozbiljno shvaćena.

Upravo zato projekt zajedničkih policijskih ophodnji ima vrijednost koja nadilazi njegovu neposrednu operativnu ulogu. On pokazuje da Hrvatska razumije kako se strani gost ponekad osjeća ranjivo i da mu želi olakšati pristup institucijama.

Najbolja turistička reklama ostaje gost koji se vraća

Reklamna kampanja može predstaviti plažu, hotel ili nacionalni park. Ne može stvoriti onaj osjećaj koji gost prenese prijateljima kada se vrati kući i kaže da se cijela obitelj osjećala opušteno.

Upravo se tako gradi dugoročna vrijednost sigurnosti. Ne samo kroz statistiku kriminaliteta, nego kroz milijune malih iskustava: dijete koje se bez straha igra na rivi, stariji par koji navečer šeta gradom, kampist koji zna kome se obratiti i vozač kojem je pomoć stigla kada mu je bila potrebna.

Za hrvatski turizam to znači više od jedne uspješne sezone. Gost koji se osjeća sigurno lakše ostaje dulje, preporučuje destinaciju drugima i vraća se sljedeće godine.