Prije deset godina, 22. srpnja 2016., Županijski sud u Zagrebu u cijelosti je poništio presudu protiv zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca. Zagrebačka nadbiskupija podsjetila je na sudski proces iz 1946. godine, osudu na 16 godina zatvora i Stepinčeve riječi kojima je pred komunističkim sudom odbacio optužbe.
Presuda poništena u cijelosti
Županijski sud u Zagrebu prihvatio je zahtjev za reviziju koji je u ime obitelji podnio Stepinčev nećak Boris Stepinac. Presuda komunističkog suda iz 1946. poništena je u cijelosti.
Sud je zaključio da su u postupku grubo prekršena tadašnja i današnja temeljna načela kaznenog prava te pravo optuženika na pravedno suđenje.
U obrazloženju je istaknuto da Stepincu nije bilo omogućeno djelotvorno sudjelovanje u postupku, kvalitetna obrana ni žalba na donesenu presudu.
Osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada
Alojzije Stepinac uhićen je 18. rujna 1946. godine, a suđenje je počelo 30. rujna. Presuda je izrečena 11. listopada iste godine.
Proglašen je krivim zbog navodne suradnje s okupacijskim vlastima i ustaškim režimom, prisilnih vjerskih prijelaza te djelovanja protiv tadašnje jugoslavenske države.
Osuđen je na 16 godina zatvora s prisilnim radom i petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.
„Nitko nije toliko naivan“
Tijekom suđenja Stepinac je 3. listopada 1946. održao govor u kojem je poručio da mu je savjest mirna te da je spreman podnijeti posljedice svojih uvjerenja.
„Stotinu puta je ovdje ponovljen izraz ‘optuženi Stepinac’. Ali nitko nije toliko naivan da ne bi znao da iza toga ‘optuženoga Stepinca’ sjedi ovdje na optuženičkoj klupi nadbiskup zagrebački, hrvatski metropolita i predstavnik Katoličke Crkve u Jugoslaviji.“
Tim je riječima jasno dao do znanja da proces ne smatra samo postupkom protiv jedne osobe, nego obračunom komunističke vlasti s položajem i samostalnošću Katoličke Crkve.
Odbio odvajanje Crkve u Hrvatskoj od Rima
Jedno od ključnih pitanja u odnosu novih jugoslavenskih vlasti i Stepinca bilo je nastojanje da se Katolička Crkva u Hrvatskoj odvoji od Svete Stolice i pretvori u nacionalnu Crkvu pod državnom kontrolom.
Stepinac je takvu mogućnost odbacio. Zagrebačka nadbiskupija i Katolička Crkva proces protiv njega smatraju politički pripremljenim pokušajem pritiska na Crkvu i njezine vjernike.
Od Lepoglave do kućnog pritvora u Krašiću
Nakon osude Stepinac je zatvoren u Lepoglavi. Ondje je ostao do kraja 1951. godine, kada je premješten u rodni Krašić.
U Krašiću je živio pod stalnim nadzorom i u kućnom pritvoru. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1953. godine, ali nije mogao otputovati u Rim po kardinalska obilježja.
Preminuo je u Krašiću 10. veljače 1960. godine. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici.
Povijesno i pravno značenje odluke
Odluka iz 2016. nije značila ponovno provođenje cijelog povijesnog postupka niti donošenje crkvenog suda o Stepinčevoj svetosti. Bila je to pravna revizija konkretne presude iz 1946. godine.
Sud je utvrdio da postupak nije zadovoljio temeljne standarde zakonitosti i pravednog suđenja. Time je nakon sedam desetljeća uklonjena pravna snaga presude kojom je komunistički režim Stepinca osudio na dugogodišnji zatvor.
Stepinac ostaje jedna od najvažnijih osoba hrvatske crkvene povijesti
Za Katoličku Crkvu Alojzije Stepinac predstavlja pastira, mučenika savjesti i svjedoka vjernosti Kristu u vremenu nacizma, fašizma i komunizma.
Njegova povijesna uloga i danas izaziva političke i historiografske rasprave, ali poništenje presude iz 1946. ostaje jasna odluka hrvatskog pravosuđa da postupak protiv njega nije bio proveden u skladu s temeljnim pravnim načelima.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
