Europa ponovno pod udarom ekstremnih vrućina: Temperature iznad 40 stupnjeva potiču požare i ugrožavaju zdravlje
Južna Europa prolazi kroz novo razdoblje opasnih vrućina. U Španjolskoj, Italiji i Grčkoj temperature prelaze 40 stupnjeva, dok pojedine prognoze za najtoplija područja Sredozemlja upozoravaju na vrijednosti koje bi se mogle približiti 45 stupnjeva. Uz toplinski val raste opasnost od požara, suše i zdravstvenih komplikacija.
Temperature u brojnim područjima prelaze 40 stupnjeva, dok su lokalno moguće i osjetno više vrijednosti. Naslovi o temperaturama do 47 stupnjeva odnose se na najekstremnije lokalne prognoze, ali službena upozorenja za većinu pogođenih područja govore o temperaturama između 40 i 45 stupnjeva.
Dugotrajna vrućina ne donosi samo neugodne dnevne temperature. Posebno su opasne tropske noći tijekom kojih se zrak i zgrade ne mogu dovoljno ohladiti, pa se toplinsko opterećenje organizma povećava iz dana u dan.
Najpogođenije Španjolska, Italija i Grčka
U Španjolskoj su temperature u brojnim unutrašnjim područjima premašile 40 stupnjeva. Suša, vjetar i presušena vegetacija dodatno su povećali opasnost od šumskih požara.
Italija se suočava s novim toplinskim valom, a najviše temperature očekuju se na Siciliji i Sardiniji. U dijelovima južne Italije moguće su vrijednosti oko 43 do 45 stupnjeva.
Grčke vlasti izdale su upozorenja građanima i turistima da tijekom najtoplijeg dijela dana ostanu u zatvorenim i rashlađenim prostorima. U najtoplijim područjima očekuju se temperature do približno 43 stupnja.
Požari se šire Španjolskom i Francuskom
Španjolska se bori s najvećim požarom u zemlji ove godine. Vatra u području Guadalajare zahvatila je veliko područje, a više od 1.200 stanovnika moralo je napustiti svoje domove.
Teška situacija zabilježena je i u Francuskoj. Vatrogasci se bore s požarima na jugozapadu zemlje i u mediteranskom području, gdje kombinacija vrućine, suhe vegetacije i vjetra omogućuje brzo širenje vatre.
U Grčkoj je također povećana razina pripravnosti. Vlasti upozoravaju da i najmanja iskra može izazvati požar koji se zbog vremenskih uvjeta vrlo brzo širi.
Zapadna Europa iza sebe već ima rekordno vruć lipanj
Prema podatcima programa Copernicus i Svjetske meteorološke organizacije, lipanj 2026. bio je najtopliji lipanj dosad zabilježen u zapadnoj Europi.
Na razini cijelog planeta bio je drugi najtopliji lipanj u povijesti mjerenja. Posebno zabrinjavaju temperature europskih mora, koje su u mnogim područjima znatno više od uobičajenih vrijednosti.
Toplije more zadržava veliku količinu energije i može usporiti noćno hlađenje obalnih područja. Istodobno stvara uvjete za snažnije pljuskove, grmljavinske oluje i lokalna nevremena kada dođe do promjene vremena.
Zašto su tople noći posebno opasne?
Tijekom normalnih ljetnih dana tijelo i stambeni prostori barem se noću djelomično ohlade. Kod dugotrajnog toplinskog vala noćne temperature ostaju visoke, zbog čega organizam nema dovoljno vremena za oporavak.
Najugroženiji su stariji ljudi, kronični bolesnici, mala djeca, trudnice, osobe koje rade na otvorenom i ljudi koji žive sami ili nemaju odgovarajuće rashlađen prostor.
Glavobolja, vrtoglavica, mučnina, izrazita slabost, zbunjenost, ubrzano disanje i gubitak svijesti mogu biti znakovi ozbiljnoga toplinskog udara koji zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Kako se zaštititi tijekom ekstremne vrućine?
Tijekom najtoplijeg dijela dana, najčešće između 11 i 17 sati, potrebno je izbjegavati dulji boravak na izravnom suncu i teže fizičke aktivnosti.
Vodu treba piti redovito, prije nego što se pojavi snažan osjećaj žeđi. Alkohol i velike količine izrazito slatkih pića mogu povećati dehidraciju.
Prozore i rolete preporučljivo je zatvoriti prije nego što vanjska temperatura poraste, a prostor provjetravati tijekom noći i ranog jutra. Djecu, starije osobe i životinje ne smije se ostavljati u parkiranom vozilu ni na nekoliko minuta.
Naglo zahlađenje može donijeti snažna nevremena
Nakon vrhunca vrućine u pojedinim se dijelovima Europe očekuje dolazak hladnijeg zraka. Takva promjena ne mora donijeti mirno osvježenje.
Sudar vrlo toplog i vlažnog zraka s hladnijom zračnom masom može izazvati grmljavinske oluje, snažne udare vjetra, obilnu kišu i tuču. Upravo su takva nevremena već zahvatila dijelove Francuske, Njemačke, Poljske i Balkana.
Stanovnicima i turistima savjetuje se praćenje lokalnih meteoroloških upozorenja jer se situacija može znatno razlikovati od jedne regije do druge.
Ekstremna vrućina više nije samo problem juga Europe
Sve učestaliji i dugotrajniji toplinski valovi pokazuju da ekstremne temperature više nisu povremena pojava ograničena na Španjolsku, Italiju ili Grčku.
Rekordi se posljednjih godina bilježe i u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Gradovi, zdravstveni sustavi i prometna infrastruktura sve su češće izloženi temperaturama za koje nisu projektirani.
Zato upozorenja o vrućini treba shvatiti kao zdravstvena upozorenja, a ne samo kao informaciju o vremenu.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
