Ukrajinske obavještajne službe od početka ruske invazije znatno su proširile djelovanje izvan državnih granica. Napadi na ruske vojne ciljeve donijeli su im ugled sposobnih i inovativnih službi, ali operacije protiv pojedinaca i aktivnosti na teritoriju drugih država otvaraju pitanje političkog nadzora i odgovornosti.
Slučaj u Monaku ponovno otvorio raspravu
Nova pitanja pojavila su se nakon pokušaja atentata na ukrajinskog poduzetnika Vadima Jermolajeva u Monaku. Jermolajev je ranjen u eksploziji daljinski aktivirane bombe.
Poduzetnik, koji od početka rata živi izvan Ukrajine, nalazi se na ukrajinskom popisu sankcioniranih osoba zbog poslovanja na okupiranom Krimu.
Ukrajinska državljanka osumnjičena za sudjelovanje u napadu pobjegla je u Kijev, gdje je nekoliko dana poslije pronađena mrtva.
Uhićene osobe povezane s obavještajnim krugovima
Ukrajinske sigurnosne službe uhitile su dvojicu muškaraca koje se povezuje s vojnom obavještajnom službom HUR i bivšim pripadnicima Sigurnosne službe Ukrajine, poznate kao SBU.
Jedan od osumnjičenih najprije je priznao ubojstvo žene, a potom povukao iskaz i odgovornost prebacio na drugu osobu. Tvrdio je da se djelovalo bez znanja nadređenih.
Istraga još nije dala konačan odgovor je li riječ o službeno odobrenoj operaciji, samostalnom djelovanju pojedinaca ili kriminalnom obračunu.
Napadi na vojne ciljeve u Rusiji
Najmanje kontroverzan dio ukrajinskih tajnih operacija odnosi se na ruske vojne ciljeve i infrastrukturu povezanu s napadima na Ukrajinu.
Među najpoznatijim primjerima je operacija „Paukova mreža“, u kojoj su dijelovi dronova tajno uneseni u Rusiju, ondje sastavljeni i upotrijebljeni za koordinirane napade na vojne aerodrome i strateške bombardere.
HUR također izvodi specijalne operacije na okupiranim dijelovima Ukrajine. Takve se akcije uglavnom promatraju kao dio obrane zemlje od ruske agresije.
Operacije protiv ruskih interesa u Africi i Aziji
Drugu skupinu čine aktivnosti usmjerene protiv ruskih snaga i njihovih saveznika daleko od europskog bojišta.
U Maliju je HUR, prema vlastitim tvrdnjama, protivnicima ruskih snaga pružao obavještajne informacije. Nakon napada u kojem su poginuli pripadnici Wagnerove skupine i malijske vojske, Mali i Niger prekinuli su diplomatske odnose s Ukrajinom.
Ukrajinske aktivnosti spominjale su se i u Sudanu te Siriji. Takve operacije mogu oslabiti ruski utjecaj, ali istodobno otežavaju odnose Kijeva s državama globalnog juga.
Atentati izazivaju najveće prijepore
Posebno su osjetljivi napadi na pojedince izvan neposrednog bojišta. Ukrajinskim službama pripisivane su različite operacije protiv osoba povezanih s ruskom vojskom, propagandom i okupacijskim strukturama.
Među slučajevima koji su privukli međunarodnu pozornost nalaze se ubojstva proruskog vojnog blogera Vladlena Tatarskog i Darje Dugine, kćeri ruskog ultranacionalističkog ideologa Aleksandra Dugina.
Ukrajina nije preuzela odgovornost za sve takve napade. Dio tvrdnji temelji se na medijskim izvještajima, obavještajnim procjenama i anonimnim izvorima, pa ih treba predstavljati s oprezom.
Sjeverni tok i odnosi sa saveznicima
Najveći politički rizik za Kijev predstavljaju operacije na teritoriju država koje Ukrajini pružaju vojnu, financijsku i diplomatsku potporu.
Sabotaža plinovoda Sjeverni tok iz 2022. godine i dalje je predmet istraga. Ukrajinske vlasti nisu priznale odgovornost, ali europski istražitelji provjeravaju moguću povezanost osoba ukrajinskog podrijetla s napadom.
Eventualno dokazivanje umiješanosti državnih struktura moglo bi dodatno opteretiti odnose Kijeva i Berlina.
Jesu li pojedinci postali previše samostalni?
Ukrajinske službe tijekom rata dobile su velika sredstva, široke ovlasti i pristup mrežama suradnika u drugim državama. Takve sposobnosti nužne su za tajne operacije, ali istodobno otežavaju politički i pravni nadzor.
Kontakti s kriminalnim skupinama mogu se koristiti za prikrivanje državnih operacija, nabavu opreme ili kretanje ljudi. Isti kontakti mogu omogućiti zloupotrebu ovlasti i djelovanje radi osobne koristi.
Za sada nema dokaza da je pokušaj atentata na Jermolajeva bio povezan s privatnim bogaćenjem ili da je ukrajinski državni vrh izgubio kontrolu nad cijelim obavještajnim sustavom.
Odgovornost na kraju pripada političkom vrhu
HUR i SBU djeluju unutar ukrajinskog državnog sustava, a vrhovni politički autoritet predstavlja predsjednik Volodimir Zelenski.
Uspješne operacije protiv ruskih vojnih ciljeva jačaju obrambenu sposobnost Ukrajine. Neodobreni atentati, kriminalni obračuni ili akcije na teritoriju saveznika mogli bi, međutim, nanijeti veliku štetu međunarodnom položaju zemlje.
Konačan odgovor o slučaju iz Monaka ovisit će o rezultatima istrage. Do tada pitanje kontrole nad ukrajinskim obavještajcima ostaje otvoreno, ali ne i dokazano.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
