Zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine Slaven Galić tvrdi da se hrvatske civilne i vojne žrtve sustavno zanemaruju, dok se istodobno organiziraju službena obilježavanja posvećena ratnim zapovjednicima povezanim s optužnicama za ratne zločine.

Obilježavanje u čast Alagića najavljeno je za 2. kolovoza na Vlašiću, uz očekivano sudjelovanje članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i drugih dužnosnika.

Galić: Predsjedništvo nije posjetilo mjesta stradanja Hrvata

Galić je upozorio da aktualni saziv Predsjedništva BiH tijekom mandata nije posjetio nijedno mjesto stradanja hrvatskih civila i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane niti odao službenu počast na lokacijama važnima za hrvatski narod.

Prema njegovim riječima, službene aktivnosti državnog vrha uglavnom se povezuju s pripadnicima Armije Republike BiH i Vojske Republike Srpske, dok su hrvatska stratišta, logori i još uvijek neriješeni slučajevi nestalih ostali izvan pozornosti zajedničkih institucija.

Poštovanje jednih žrtava ne smije značiti prešućivanje drugih. Upravo jednak odnos prema svim nevinim ljudima morao bi biti temelj ozbiljne kulture sjećanja.

Galić smatra da najavljeno sudjelovanje državnih dužnosnika na obilježavanju u čast Alagića predstavlja uvredu hrvatskim žrtvama, posebno obiteljima koje desetljećima čekaju sudske odgovore i informacije o svojim nestalima.

Alagić je preminuo prije završetka postupka

Mehmed Alagić bio je zapovjednik Trećeg i kasnije Sedmog korpusa Armije Republike BiH. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju optužio ga je, zajedno s Enverom Hadžihasanovićem i Amirom Kuborom, na temelju zapovjedne odgovornosti za zločine počinjene nad Hrvatima i Srbima u srednjoj Bosni.

Alagić je preminuo 2003. godine, prije dovršetka postupka, zbog čega protiv njega nije donesena presuda. Pravno je zato važno razlikovati optuženika od pravomoćno osuđene osobe. Istodobno, činjenica da postupak nije završen ne može izbrisati patnju žrtava niti potrebu da se istraže zločini počinjeni na područjima pod nadzorom postrojbi kojima je zapovijedao.

U dijelu bošnjačke javnosti Alagić se slavi kao jedan od najvažnijih zapovjednika Armije Republike BiH i kao simbol vojnih operacija na Vlašiću. Među Hrvatima srednje Bosne njegovo ime izaziva potpuno drukčije osjećaje i vraća sjećanje na progone, logore, nestanke i ubojstva za koje mnoge obitelji još nisu dobile potpune odgovore.

Pitanje mogućeg sudjelovanja Oružanih snaga BiH

Galić je otvorio i pitanje usklađenosti najavljenog događaja sa Zakonom o obrani BiH, osobito ako se u njegovu organizaciju ili provedbu uključe pripadnici, resursi ili obilježja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Oružane snage BiH zamišljene su kao zajednička institucija svih triju konstitutivnih naroda i drugih građana. Zbog toga njihovo povezivanje s događajem koji jedan narod doživljava kao odavanje počasti, a drugi kao poniženje vlastitih žrtava, može dodatno produbiti nepovjerenje.

Odgovorne institucije morale bi jasno objaviti tko je organizator obilježavanja, sudjeluju li u njemu predstavnici Oružanih snaga i na temelju koje je odluke eventualno odobreno korištenje državnih resursa.

Bez jednakog pijeteta nema zajedničke budućnosti

Bosna i Hercegovina ne može izgraditi zajedničku kulturu sjećanja tako da svaki narod govori samo o vlastitim žrtvama, a zločine počinjene u njegovo ime prešućuje ili opravdava.

Počast bošnjačkim, hrvatskim i srpskim civilnim žrtvama ne smije ovisiti o političkoj pripadnosti dužnosnika koji se nalaze na vlasti. Svaka nevina žrtva zaslužuje ime, dostojanstvo i mjesto u javnom sjećanju.

Ako najviše državne institucije posjećuju samo pojedina stratišta, dok druga ostaju izvan njihova protokola, poruka obiteljima žrtava bit će da ni desetljećima nakon rata nisu svi životi jednako vrijedni.

Takav odnos nije put prema pomirenju. On samo učvršćuje podjele i ostavlja prostor za stvaranje nekoliko međusobno isključivih povijesti u istoj državi.