Our website use cookies to improve and personalize your experience and to display advertisements(if any). Our website may also include cookies from third parties like Google Adsense, Google Analytics, Youtube. By using the website, you consent to the use of cookies. We have updated our Privacy Policy. Please click on the button to check our Privacy Policy.

Trump uvodi nove carine: Na udaru 60 partnera i Europska unija

Sjedinjene Američke Države · Svjetska trgovina

Trump podiže novi carinski zid: Američke mjere pogađaju 60 trgovinskih partnera, uključujući Europsku uniju

Američka administracija uvodi carine od 10 do 12,5 posto na robu iz 60 zemalja i trgovinskih blokova. Washington mjere opravdava nedovoljnom borbom protiv proizvoda nastalih prisilnim radom, dok partneri upozoravaju na novi trgovinski udar.

Donald Trump ponovno je posegnuo za svojim najprepoznatljivijim gospodarskim oružjem. Nove američke carine obuhvatit će gotovo cjelokupan uvoz i pogoditi velik broj partnera, među kojima je i Europska unija.

Carine od 10 do 12,5 posto

Nove stope kreću se između 10 i 12,5 posto, a odnose se na uvoz iz 60 trgovinskih partnera. Mjere zamjenjuju privremenu globalnu carinu od 10 posto i uvode se na temelju odredbi američkog Zakona o trgovini iz 1974. godine.

Američka administracija tvrdi da države obuhvaćene mjerama ne provode dovoljno učinkovito zabrane uvoza proizvoda nastalih prisilnim radom. Time Washington pokušava novim pravnim temeljem nastaviti politiku širokih carina nakon što su prethodne mjere naišle na pravne prepreke.

Određeni proizvodi, među kojima su nafta, plin, gnojivo i dio prehrambene robe, izuzeti su od novih nameta. Unatoč iznimkama, carine obuhvaćaju približno 99 posto američkog uvoza.

Europska unija ponovno na udaru

Među pogođenim partnerima nalazi se i Europska unija. Za europske izvoznike dodatni namet znači skuplji pristup američkom tržištu, slabiju konkurentnost i novu neizvjesnost za kompanije koje posluju preko Atlantika.

Carine na papiru plaća američki uvoznik, ali se trošak u praksi može rasporediti na cijeli lanac: stranog proizvođača, distributera, američko poduzeće i na kraju potrošača. Zbog toga protivnici Trumpove politike upozoravaju da carinski zid često ne plaća samo „druga država“, nego i građani zemlje koja ga podiže.

Carina počinje na granici, ali njezin račun najčešće završava u proizvodnji, trgovinama i kućnim proračunima.

Prisilni rad ili novi pravni put za stare carine?

Borba protiv prisilnog rada legitiman je cilj koji uživa potporu dijela američkih zastupnika iz obje velike stranke. Međutim, kritičari smatraju da administracija taj problem koristi kao pravni temelj za održavanje široke protekcionističke politike.

Europska unija i drugi partneri traže dodatna objašnjenja te upozoravaju da se mjere primjenjuju preširoko. Otvara se i pitanje mogućih protumjera, novih pregovora i postupaka pred međunarodnim trgovinskim institucijama.

Trumpove carine zato nisu samo pitanje postotaka. One predstavljaju nastavak borbe za drukčiji svjetski trgovinski poredak u kojemu Washington pristup američkom tržištu sve otvorenije koristi kao politički i gospodarski instrument pritiska.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

By Zoran

Leave a Reply

Related Posts

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies. 

Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading