Zašto bolest ne prekida Zeitausgleich?

Prema sudskoj praksi austrijskog Vrhovnog suda, Zeitausgleich predstavlja dogovorenu preraspodjelu radnog vremena. Zaposlenik je tijekom toga razdoblja već oslobođen obveze rada.

Zbog toga se pravno smatra da bolest nije spriječila zaposlenika u obavljanju rada jer obveza dolaska na posao tijekom dogovorenoga Zeitausgleicha ionako nije postojala.

Drugim riječima, ranije odrađeni prekovremeni sati smatraju se potrošenima neovisno o tome je li zaposlenik slobodno vrijeme proveo zdrav ili bolestan.

Kod godišnjeg odmora vrijede druga pravila

Ako se zaposlenik razboli tijekom godišnjeg odmora, dani bolesti pod određenim se uvjetima ne uračunavaju u potrošeni godišnji odmor.

Prekid bolovanjem ne produžuje automatski ranije dogovoreni termin godišnjeg odmora. Kada odmor završi ili zaposlenik ozdravi, mora se vratiti na posao, a sačuvane dane odmora koristiti u drugom dogovorenom terminu.

Može li ugovor predvidjeti povoljnije pravilo?

Može. Kolektivni ugovor, ugovor o radu ili sporazum unutar tvrtke može sadržavati povoljnije pravilo prema kojemu se Zeitausgleich ne smatra potrošenim ako se zaposlenik razboli.

Arbeiterkammer preporučuje da se pri dogovaranju korištenja slobodnih sati pisano navede kako Zeitausgleich vrijedi samo ako tijekom dogovorenoga razdoblja ne nastupi bolest ili drugi važan razlog spriječenosti.

Poslodavac takvu formulaciju nije obvezan prihvatiti, ali ona može spriječiti kasnije nesporazume.

Poslodavac ne može jednostrano narediti Zeitausgleich

Zeitausgleich se u pravilu mora dogovoriti između poslodavca i zaposlenika. Ako tvrtka trenutačno nema dovoljno posla, poslodavac zaposlenika ne može jednostavno poslati kući i bez dogovora mu oduzeti skupljene sate.

Ako je zaposlenik spreman raditi, a poslodavac mu ne može osigurati posao, takva situacija može predstavljati plaćeno oslobađanje od rada, a ne automatsko korištenje Zeitausgleicha.

Što učiniti ako se razbolite?

Bolest ipak treba odmah prijaviti poslodavcu i pribaviti liječničku potvrdu. Potvrda može biti važna zbog trajanja bolovanja nakon isteka Zeitausgleicha, ali i ako ugovor ili pravilnik tvrtke zaposleniku pruža povoljnija prava.

U slučaju spora treba provjeriti ugovor o radu, kolektivni ugovor i eventualni Betriebsvereinbarung te zatražiti individualno savjetovanje Arbeiterkammera ili sindikata.