Što je pronađeno na stupovima Pelješkog mosta?

Tijekom redovitih pregleda na pojedinim betonskim dijelovima stupova uočene su površinske pukotine. Prema informacijama Hrvatskih cesta, one se ne protežu tako da bi ugrožavale nosivost cijele konstrukcije, ali zahvaćeni sloj betona mora se ukloniti i ponovno izvesti.

Važno je pritom razlikovati površinsku pukotinu od konstrukcijskog oštećenja. Površinska pukotina nalazi se u vanjskom, zaštitnom sloju betona. Taj sloj ima važnu ulogu jer armaturu u unutrašnjosti konstrukcije štiti od vode, soli i drugih vanjskih utjecaja.

Ako zaštita ostane oštećena, kloridi iz morske vode i zraka mogu tijekom godina prodrijeti dublje u beton. Kada dođu do čelične armature, mogu pokrenuti koroziju. Čelik tada povećava volumen, dodatno pritišće okolni beton i uzrokuje nova pucanja i odvajanje površinskih dijelova.

Sanacija ne znači da Pelješki most prijeti urušavanjem. Znači da je oštećenje potrebno popraviti sada, dok je ograničeno na zaštitni sloj i prije nego što sol i vlaga dođu do glavne armature.

Kako će izgledati sanacija?

Radovi bi se trebali izvoditi postupno, na jednom ili najviše dva stupa istodobno. Oko zahvaćenih dijelova bit će postavljene radne skele, nakon čega će se ukloniti oštećeni vanjski sloj betona.

Područje će se očistiti i pripremiti, a zatim ponovno betonirati odgovarajućim materijalom. Na završenu površinu trebala bi biti nanesena i dodatna zaštita kako bi se smanjila mogućnost budućeg prodora soli i vlage.

Radovi bi trebali započeti u listopadu 2026., nakon završetka glavnog dijela turističke sezone. Prva etapa planirana je do svibnja 2027. godine. Ako u tom razdoblju ne bude moguće završiti sve predviđene zahvate, ostatak radova mogao bi biti nastavljen nakon sljedeće turističke sezone.

Hoće li Pelješki most biti zatvoren?

Potpuno zatvaranje Pelješkog mosta nije predviđeno. Budući da će se raditi na ograničenom broju stupova, promet bi se trebao nastaviti odvijati tijekom sanacije.

Ipak, vozači mogu očekivati privremena ograničenja, usporavanje prometa ili povremenu regulaciju na pojedinim dijelovima mosta. Točan režim ovisit će o fazi radova, položaju skela i opremi potrebnoj za pristup stupovima.

Tko će platiti radove?

Pelješki most nalazi se unutar desetogodišnjeg jamstvenog roka. Zbog toga trošak otklanjanja utvrđenih nedostataka ne bi trebao snositi hrvatski državni proračun, nego izvođač radova – kineska kompanija China Road and Bridge Corporation, poznata pod kraticom CRBC.

To je važna razlika. Sanacija infrastrukture stare samo četiri godine razumljivo izaziva pitanja javnosti, ali jamstvo upravo služi tome da izvođač o svom trošku ukloni nedostatke koji se pojave nakon završetka i preuzimanja građevine.

Od Hrvatskih cesta i izvođača zato se očekuje ne samo fizičko izvođenje sanacije nego i transparentno objašnjenje uzroka. Javnost bi trebala dobiti jasan odgovor na pitanje jesu li pukotine posljedica skupljanja betona, temperaturnih naprezanja, načina izvođenja, utjecaja morskog okoliša ili kombinacije više čimbenika.

Zašto su se pukotine pojavile nakon samo četiri godine?

Pojava pukotina na velikoj betonskoj konstrukciji sama po sebi nije dokaz da je cijeli objekt loše izveden. Beton tijekom vezivanja, sušenja i dugotrajnog korištenja prolazi kroz promjene. Na njega djeluju temperatura, opterećenje, vibracije, skupljanje materijala, vjetar i vlaga.

Pelješki most dodatno je izložen jednom od najagresivnijih prirodnih okruženja za armiranobetonske konstrukcije. Stupovi se nalaze iznad mora i u njegovoj neposrednoj blizini, gdje slane kapljice, vjetar i velika vlažnost djeluju tijekom cijele godine.

Zbog toga se takvi objekti redovito pregledavaju i održavaju mnogo prije nego što se pojavi pitanje njihove nosivosti. Cilj pregleda nije samo utvrditi je li most danas siguran, nego prepoznati promjene koje bi mogle skratiti njegov uporabni vijek ako se pravodobno ne poprave.

Četiri godine nakon otvaranja svakako su kratak rok za vidljivu sanaciju. Upravo zato treba utvrditi i javno objaviti uzrok nastanka pukotina. Međutim, preventivni popravak u ovoj fazi znatno je sigurniji i jeftiniji od čekanja da vlaga i sol prodru dublje u konstrukciju.

Uočeni su i manji tragovi korozije

Uz pukotine na betonskim površinama, tijekom pregleda navodno su uočeni i manji tragovi hrđe na pojedinim čeličnim dijelovima te potreba za lokalnim popravcima na donjim dijelovima nekih stupova.

Takvi nalazi nisu neuobičajeni na velikoj konstrukciji izloženoj moru, ali moraju biti evidentirani, očišćeni i zaštićeni. Posebno je važno utvrditi radi li se samo o površinskoj koroziji opreme i nezaštićenih čeličnih elemenata ili o promjeni koja zahtijeva opsežniji zahvat.

Prema dosad objavljenim informacijama, ni ti nalazi ne dovode u pitanje sigurnost prometa preko mosta.

Most koji je promijenio prometnu kartu Hrvatske

Pelješki most otvoren je za promet 26. srpnja 2022. godine. Dug je približno 2,4 kilometra i preko Malostonskog zaljeva povezuje područje Komarne s poluotokom Pelješcem.

Njegovim otvaranjem cestovno je povezan krajnji jug Hrvatske s ostatkom državnog teritorija bez prolaska kroz granične prijelaze kod Neuma. Za stanovnike Dubrovačko-neretvanske županije, turistički promet, hitne službe i prijevoz robe most je donio veliku promjenu.

Upravo zbog njegova strateškog značenja svaki nalaz na konstrukciji privlači veliku pozornost. Naslovi o „pukotinama na Pelješkom mostu” mogu zvučati dramatično, ali tehničke činjenice moraju se odvojiti od pretpostavki.

U ovom trenutku nadležne službe tvrde da most ostaje siguran za uporabu. Problem postoji, ali je otkriven u fazi u kojoj se može sanirati bez zatvaranja cijele prometnice i bez troška za hrvatske porezne obveznike.

Javnost zaslužuje precizan izvještaj nakon završetka sanacije

Činjenica da stabilnost mosta nije ugrožena ne znači da javnost ne treba dobiti potpune informacije. Pelješki most jedan je od najvećih i najskupljih infrastrukturnih projekata u suvremenoj Hrvatskoj, financiran velikim dijelom europskim novcem.

Nakon završetka zahvata trebalo bi objaviti koliko je stupova sanirano, kolika je ukupna površina uklonjenog betona, što je utvrđeno kao uzrok pukotina, je li pronađena korozija glavne armature i kakav je sustav zaštite primijenjen.

Takav izvještaj ne bi trebao služiti traženju senzacije, nego potvrdi da su nedostaci uredno otklonjeni i da će se stanje mosta nastaviti redovito pratiti.

Najvažnija vijest nije da se na mostu nakon četiri godine mora raditi. Najvažnije je jesu li oštećenja otkrivena na vrijeme, hoće li biti stručno popravljena i tko za njih snosi odgovornost.

Sanacija je potrebna, ali nema razloga za paniku

Pelješki most tijekom radova ostaje u funkciji, njegova stabilnost prema dosadašnjim pregledima nije ugrožena, a zahvat se provodi kako bi se spriječilo buduće propadanje zaštitnog sloja betona.

Istodobno, podatak da se tako važna i relativno nova građevina mora sanirati nije nevažan. Potrebno je nadzirati radove, utvrditi stvarni uzrok oštećenja i osigurati da popravak bude trajan, a ne samo kozmetički.

Upravo je to smisao jamstvenog roka i redovitih pregleda: problem prepoznati i ukloniti dok još nije postao prijetnja sigurnosti i dok njegov trošak ne padne na građane.