Odluka je bila poznata petnaest dana prije objave

Beograd IN objavio je 23. srpnja tekst pod naslovom „Rasprave u EU oko Srbije izazvale reakcije u regionu“. Čitatelj bi iz njega mogao zaključiti da Bruxelles još razmatra otvaranje Klastera 3 i da će konačna odluka tek biti donesena.

Postoji samo jedna sitnica: vrata su bila zatvorena još 8. srpnja.

Europska komisija doista je zagovarala otvaranje Klastera 3, koji obuhvaća konkurentnost i uključivi rast. Međutim, predstavnici država članica nisu postigli potreban konsenzus. Najmanje osam članica, među kojima je bila i Hrvatska, usprotivilo se otvaranju.

Razlozi nisu bili tajanstveni: problemi s vladavinom prava, položajem neovisnih medija, demokratskim standardima, odnosima Srbije s Rusijom i Kinom te nedovoljnom usklađenošću s vanjskom politikom Europske unije.

Europski parlament nije ostavio mnogo prostora za uljepšavanje

Istoga dana Europski parlament usvojio je izrazito kritično izvješće o Srbiji. Za dokument je glasalo 468 zastupnika, 116 bilo je protiv, a 79 suzdržano.

U izvješću se upozorava da je pristupni proces Srbije praktično zaustavljen zbog demokratskog nazadovanja, oslabljenog sustava vladavine prava, nedostatka ključnih reformi i vanjskopolitičkih odnosa koji nisu usklađeni sa zahtjevima članstva.

Drugim riječima, nije Hrvatska sama odlučila „spustiti rampu“ Srbiji. Odluka je rezultat nedostatka suglasnosti među većim brojem članica koje smatraju da tehničke preporuke Europske komisije nisu dovoljne bez stvarnih političkih i institucionalnih promjena.

Hrvatski mediji ponovno postaju dežurni krivci

Beograd IN piše o „reakcijama hrvatskih medija“, kao da je hrvatsko novinarstvo kolektivno ustalo protiv europske budućnosti Srbije.

U stvarnosti se poziva na autorsku analizu Augustina Palokaja objavljenu u Jutarnjem listu. Jedan novinarski komentar tako postaje stav „hrvatskih medija“, a kritika političkog pritiska Europske komisije pretvara se u navodnu uznemirenost zbog mogućeg napretka Srbije.

Palokajev tekst nije tvrdio da Srbiju treba držati izvan Europske unije zato što je Hrvatska ljubomorna. Problem o kojem je pisao odnosio se na mogućnost da Bruxelles smanji kriterije i nagradi političke deklaracije bez dovoljno stvarnih rezultata.

To je legitimna tema za raspravu. Kandidatima treba pomoći kada provode reforme, ali europski proces gubi smisao ako se kriteriji prilagođavaju političkim potrebama pojedinih institucija ili država.

Tuđi vizual je dobar, tuđe činjenice malo manje

Posebno je zanimljiv izbor naslovne fotografije. Beograd IN koristi izrezani vizual Jutarnjeg lista na kojem se još jasno vidi ime autora Augustina Palokaja.

Na stranici pritom nema jasne poveznice prema izvornom tekstu, urednog potpisa fotografije ni objašnjenja odakle je vizual preuzet. Hrvatski medij tako je istodobno predmet kritike i izvor materijala kojim se ta kritika ilustrira.

Tuđi vizual očito je dovoljno dobar. Tuđe činjenice malo manje.

Članak u kojem su svi izvori „pojedini“

U tekstu nema poveznica prema službenim dokumentima, odlukama europskih institucija ili izvornim medijskim analizama. Umjesto toga pojavljuju se „pojedini hrvatski mediji“, „pojedini regionalni mediji“, „prema navodima“ i „razmatra se mogućnost“.

To je praktičan novinarski sustav: kada nitko nema ime, nitko ne može biti ni provjeren.

Posebno je problematičan završetak u kojem se najavljuje da će naredno razdoblje pokazati kakvu će odluku donijeti europske institucije. Do trenutka objave teksta odluka o neotvaranju Klastera 3 bila je poznata već približno dva tjedna.

Možda je članak toliko dugo putovao europskim putem da se i sam zaglavio pred Klasterom 3.

Jedina potpuno pogođena stvar – kategorija „Zabava“

Tekst nema ozbiljno potpisanog autora. Kao autor naveden je samo „dan“, dok je cijela politička analiza smještena u kategoriju „Zabava“.

Možda je riječ o pogrešci. A možda je to najtočnija informacija u cijelom članku.

Srbija ima pravo težiti članstvu u Europskoj uniji, jednako kao i svaka druga država kandidatkinja. Hrvatska nema pravo Srbiji postavljati proizvoljne prepreke, ali kao članica Unije ima pravo zahtijevati poštovanje zajedničkih kriterija.

Članstvo nije nagrada za politički marketing, dobre odnose s pojedinim europskim dužnosnicima ili uvjerljive televizijske nastupe. Ono podrazumijeva mjerljive reforme, neovisne institucije, slobodne medije i prihvaćanje zajedničkih europskih pravila.

Insajder ….