Kad temperatura u Beču prijeđe 30 stupnjeva, mnogi se pitaju postoji li u Austriji zakonsko pravo na Hitzefrei. Kratak odgovor glasi: opće automatsko pravo ne postoji. Ipak, poslodavac ne smije ignorirati zdravstveni rizik i dužan je organizirati rad tako da zaposlenike zaštiti od vrućine i UV zračenja.

Od 1. siječnja 2026. za rad na otvorenom vrijedi nova Hitzeschutzverordnung. Poslodavci moraju unaprijed procijeniti opasnosti, odrediti mjere zaštite i aktivirati ih kada GeoSphere Austria za područje rada objavi upozorenje najmanje druge razine.

Mjere mogu uključivati raniji početak rada, premještanje težih poslova u hladniji dio dana, dodatne stanke, rotaciju zaposlenika, zasjenjena mjesta za odmor, dovoljno vode, zaštitnu odjeću, pokrivala za glavu i sredstva za zaštitu od sunca.

Nema automatskog odlaska kući

Zaposlenik u pravilu ne smije samovoljno napustiti radno mjesto samo zato što mu je prevruće. To može imati radnopravne posljedice. Prvi korak treba biti razgovor s nadređenim, sigurnosnim povjerenikom ili radničkim vijećem, uz jasno objašnjenje problema i traženje konkretnih zaštitnih mjera.

Posebno pravilo postoji u građevinarstvu. Kada temperatura prijeđe 32,5 stupnja, određeni sati mogu se priznati kao sati lošeg vremena i rad se može obustaviti uz umanjenu naknadu. Konačna odluka i dalje je na poslodavcu, pa ni na gradilištu Hitzefrei nije automatsko individualno pravo radnika.

Što vrijedi za urede i zatvorene prostore

Za rad s malim fizičkim opterećenjem propisi predviđaju raspon temperature zraka od 19 do 25 stupnjeva. Ako nema klima-uređaja, poslodavac mora koristiti sve razumne mogućnosti za smanjenje opterećenja, primjerice zasjenjivanje, ventilaciju, noćno hlađenje, ventilatore ako ne stvaraju neugodnu propuhu te prilagodbu organizacije rada.

Ako se pojave vrtoglavica, mučnina, jaka glavobolja, slabost, zbunjenost ili drugi ozbiljni simptomi, važno je odmah prekinuti izlaganje vrućini i potražiti pomoć. Kod sumnje na hitno stanje treba zvati 144.

Zoran / TV Wien