Što su zapravo dogovorili Čović i Dodik?

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sastali su se 13. srpnja u Mostaru. Nakon razgovora Dodik je javno podržao uspostavu zasebne hrvatske izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Čović je ponovno zatražio izmjene Izbornog zakona kojima bi se, prema njegovu tumačenju, osiguralo da hrvatskoga člana Predsjedništva biraju birači koji politički pripadaju hrvatskom biračkom tijelu.

Dvojica stranačkih čelnika približila su stavove i oko djelovanja Ureda visokog predstavnika. Čović je zatražio preispitivanje odluka koje su visoki predstavnici tijekom godina nametali, dok Dodik već dulje osporava legitimitet i ovlasti OHR-a.

„Hrvatsko-srpska koalicija” zasad je samo politička ocjena

Iz Mostara nije objavljen koalicijski sporazum, zajednički izborni program niti dokument kojim bi HDZ BiH i SNSD formirali novu formalnu političku koaliciju. Nema ni potvrde o stvaranju državnog saveza Hrvatske i Srbije.

Može se govoriti o taktičkom približavanju dviju stranaka oko hrvatske izborne jedinice, odnosa prema OHR-u i budućeg sastavljanja vlasti. Nazivati to već uspostavljenim hrvatsko-srpskim paktom ipak bi značilo političku procjenu predstavljati kao potvrđenu činjenicu.

Dodik je nakon sastanka koristio i vjerski zaoštrenu retoriku, opisujući Hrvate i Srbe kao kršćane izložene pritisku muslimana. Takva izjava predstavlja njegov politički stav i ne smije se predstavljati kao objektivna ocjena odnosa među narodima u BiH.

Hrvatski sabor podržao zasebnu izbornu jedinicu

Hrvatski sabor 15. srpnja donio je Rezoluciju o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Za dokument su glasala 83 zastupnika, jedan je bio protiv, a troje suzdržano.

Rezolucijom se poziva na punu političku ravnopravnost Hrvata i podržavaju izborni modeli koji bi omogućili legitimno političko predstavljanje, uključujući zasebnu izbornu jedinicu za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Sabor je također osudio pozive na izborni inženjering radi preglasavanja Hrvata, pozvao hrvatske državljane BiH na izlazak na izbore te potvrdio potporu teritorijalnoj cjelovitosti i europskom putu Bosne i Hercegovine.

Rezolucija ima snažnu političku težinu, ali sama ne mijenja Ustav niti Izborni zakon BiH. O izbornim pravilima mogu odlučivati nadležne institucije Bosne i Hercegovine, odnosno visoki predstavnik ako odluči koristiti svoje ovlasti.

Sarajevo optužuje Zagreb za miješanje

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović saborsku je Rezoluciju opisao kao neprihvatljivo miješanje u unutarnja pitanja suverene države. Poručio je da se ustavna i izborna pitanja moraju rješavati unutar institucija Bosne i Hercegovine.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković ustvrdio je da Hrvati u institucijama imaju više položaja nego što bi im, prema njegovu tumačenju, pripadalo. Najavio je konferenciju u Sarajevu na kojoj želi predstaviti podatke kojima će pokušati potkrijepiti tu tvrdnju.

Takve izjave dodatno su zaoštrile odnose jer hrvatske stranke smatraju da broj dužnosničkih mjesta ne rješava problem mogućnosti da brojnije biračko tijelo presudno utječe na izbor člana Predsjedništva koji se bira iz reda hrvatskog naroda.

Zašto je izbor hrvatskog člana toliko sporan?

Birači u Federaciji BiH na izborima za Predsjedništvo mogu glasovati za bošnjačkog ili hrvatskog člana, ali ne za obojicu. Izborni sustav pritom ne zahtijeva da kandidata iz reda jednoga konstitutivnog naroda biraju isključivo pripadnici toga naroda.

Hrvatske stranke tvrde da zbog znatno brojnijeg bošnjačkog biračkog tijela kandidat može biti izabran bez većinske potpore hrvatskih birača. Kao primjer navode četiri mandata Željka Komšića, koji je formalno izabran kao član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, ali ga vodeće hrvatske stranke ne priznaju kao legitimnog predstavnika.

Protivnici zasebne izborne jedinice upozoravaju da bi dodatno etničko razgraničenje moglo produbiti podjele, otežati provedbu presuda o pravima građana koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima i otvoriti pitanje teritorijalnog preustroja zemlje.

OHR nastavlja djelovati pod privremenim vodstvom

Christian Schmidt odstupio je s dužnosti krajem lipnja, a Louis J. Crishock od 1. srpnja obnaša dužnost vršitelja dužnosti visokog predstavnika. Vijeće za provedbu mira još nije postiglo konačan dogovor o Schmidtovu trajnom nasljedniku.

OHR je naglasio da privremeno vodstvo ne prekida institucionalni kontinuitet te da sve ranije odluke visokih predstavnika ostaju pravno važeće. Zahtjev Čovića i Dodika za njihovim općim poništavanjem zato je u izravnoj suprotnosti sa službenim stavom OHR-a.

Savez interesa, ali ne nužno trajno partnerstvo

Čović i Dodik trenutačno imaju zajednički interes: jedan traži novi model legitimnog predstavljanja Hrvata, a drugi u toj potpori vidi priliku za slabljenje ovlasti međunarodne zajednice i jačanje entitetske autonomije.

Njihovi dugoročni ciljevi ipak nisu potpuno jednaki. HDZ BiH službeno podupire europski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine, dok je Dodik godinama povezan sa separatističkom retorikom i protivljenjem članstvu zemlje u NATO-u.

Zato je preciznije govoriti o političkom savezništvu oko pojedinih pitanja nego o jedinstvenoj hrvatsko-srpskoj strategiji za budućnost Bosne i Hercegovine.

Izbori će se zasad održati prema postojećim pravilima

Centralna izborna komisija BiH već provodi izborne aktivnosti prema važećem zakonu, a glasovanje je zakazano za 4. listopada. Bez formalne pravne intervencije izbori će se održati prema postojećem modelu.

U utrci za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda istaknute su kandidature Darijane Filipović, Slavena Kovačevića i Zdenka Lučića. Rezultat te utrke mogao bi odlučiti hoće li se nakon izbora otvoriti novi pregovori ili nova institucionalna blokada.

Najveća opasnost za BiH nije sama politička rasprava, nego pretvaranje legitimnog spora o Ustavu i izbornim pravilima u sukob cijelih naroda i vjerskih zajednica. Upravo zato činjenice moraju ostati odvojene od predizborne retorike.

Izvori: Hrvatski sabor, Centralna izborna komisija BiH, Ured visokog predstavnika, Hina i javne izjave političkih dužnosnika.

Zoran / TV Wien