Ljetni vikendi prema hrvatskoj obali redovito donose pojačan promet, višesatna čekanja i kilometarske kolone na naplatnim postajama, čvorovima, tunelima i prilazima turističkim odredištima.

Vozači tada biraju između dvije mogućnosti: ostati na autocesti i nadati se da će se promet uskoro pokrenuti ili krenuti državnim cestama, prihvatiti sporiju vožnju i putovanje pretvoriti u dio godišnjeg odmora.

Prema usporedbi koju je objavio tportal, ušteda na cestarini u pojedinim slučajevima može biti značajna, ali treba uračunati dulje vrijeme vožnje, moguću veću potrošnju goriva, prolazak kroz naselja i dodatna zaustavljanja.

Prema Rijeci: Autocesta nema ozbiljnu konkurenciju u brzini

Za putovanje iz Zagreba prema Rijeci autocesta A6 ostaje daleko najbrža i najjednostavnija opcija. U normalnim uvjetima do Kvarnera se može stići za manje od dva sata.

Najpoznatija alternativa vodi preko Karlovca, Delnica i Gorskog kotara, nekadašnjom Lujzijanom. To je povijesna i slikovita cesta kroz šume, manja mjesta i planinske predjele.

Međutim, vremenska razlika u odnosu na autocestu može dosegnuti približno dva sata. Financijska korist također nije uvijek velika jer sporija vožnja, usponi, zavoji i dodatna kilometraža povećavaju potrošnju goriva.

Postoji i pravac preko Zaprešića, Brežica, Novog Mesta i Kočevja, s ponovnim ulaskom u Hrvatsku prema Delnicama. To je najdulja opcija i ima smisla uglavnom ako su glavne hrvatske prometnice potpuno blokirane ili putnici žele obići dio Slovenije.

Prema Zadru: Kroz Rastoke, Plitvice, Liku i podno Velebita

Najpoznatiji alternativni pravac prema Zadru vodi iz Zagreba preko Karlovca, Slunja, Plitvičkih jezera, Udbine, Gračaca i Posedarja.

Kilometraža je približna autocesti, ali putovanje traje dulje zbog prolaska kroz brojna naselja, ograničenja brzine, zavoja i turističkog prometa oko Rastoka i Plitvičkih jezera.

Prednost ove rute nije samo izbjegavanje cestarine. Putnici prolaze kroz Rastoke, ličke visoravni, Plitvička jezera i krajolike podno Velebita, uz brojne mogućnosti za odmor, ručak ili kraći obilazak.

Druga mogućnost vodi preko Karlovca, Generalskog Stola, Josipdola, Brinja, Otočca i Gospića. Ona je nešto dulja, ali može pomoći ako je glavna državna cesta kroz Slunj i Plitvice preopterećena.

Prema Splitu: Više sadržaja, ali nekoliko sati dulja vožnja

Najčešća alternativa autocesti A1 prema Splitu također vodi preko Slunja i Plitvičkih jezera, a zatim preko Gračaca, Knina i Drniša.

Put traje znatno dulje nego autocestom, ali prolazi uz Rastoke, Plitvice, Kninsku tvrđavu i područje Nacionalnog parka Krka.

Na ovoj ruti nalazi se više lokalnih restorana, seoskih gospodarstava, malih trgovina i mjesta za odmor nego na autocestovnim odmorištima. Za putnike koji ne žure, stara cesta može postati izlet kroz unutrašnjost Hrvatske.

Alternativa kroz Bosnu i Hercegovinu može izgledati privlačno na karti, ali njezina stvarna isplativost ovisi o čekanjima na granici, stanju ceste i prometu kroz brojna naselja.

Prema Dubrovniku: Najviše izbora, ali i najviše neizvjesnosti

Najbrži pravac prema Dubrovniku ostaje autocesta A1 do Ploča, a zatim nastavak preko Pelješkog mosta i Jadranske magistrale.

Jedna alternativa vodi kroz Bosnu i Hercegovinu preko Gradiške, Banje Luke, Mrkonjić Grada, Livna i Šestanovca. Putovanje može biti povoljnije, ali čekanja na granicama mogu poništiti svaku uštedu.

Potpuno izbjegavanje autoceste moguće je pravcem preko Karlovca, Slunja, Knina, Trilja, Ciste Provo i Napoleonove ceste iza Biokova prema Vrgorcu.

To je jedna od najslikovitijih ruta, ali i najzahtjevnija. Uključuje velik broj zavoja, sporije dionice i gotovo cijeli dan putovanja.

Prolazak kroz Neum i dalje ostaje moguć, iako je nakon otvaranja Pelješkog mosta izgubio nekadašnji prometni značaj.

Koliko se stvarno može uštedjeti?

Najjasnija ušteda dolazi od neplaćanja cestarine. Međutim, stvarni račun ovisi o vozilu, potrošnji goriva, broju zaustavljanja, duljini putovanja i stanju prometa.

Vozilo koje na autocesti troši više zbog veće brzine može na državnoj cesti imati manju potrošnju. S druge strane, stalno ubrzavanje, kočenje, usponi i prolazak kroz naselja mogu tu razliku potpuno poništiti.

Višesatna dodatna vožnja također ima svoju cijenu, osobito za obitelji s malom djecom, starije osobe i vozače koji su već umorni.

Oprez: Navigacija nije uvijek najbolji savjetnik

Navigacijske aplikacije ponekad veliki broj vozila istodobno preusmjere na uske lokalne ceste koje nisu namijenjene snažnom tranzitnom prometu.

Vozači tada mogu završiti na vrlo uskim, zavojitim ili slabo održavanim prometnicama, bez benzinskih postaja i prostora za sigurno zaustavljanje.

Prije skretanja potrebno je provjeriti cijelu rutu, a ne samo procijenjeno vrijeme dolaska. Poseban oprez potreban je s kamp-prikolicama, kamperima i većim vozilima.