Dijaspora sve manje glasa na izborima u BiH: Pad može promijeniti odnos snaga u Republici Srpskoj
Za glasanje iz inozemstva na općim izborima u Bosni i Hercegovini registrirano je 48.074 birača, gotovo trećinu manje nego 2022. godine. Najveći pad bilježi se među prognanim Hrvatima i Bošnjacima s područja Republike Srpske.
Opći izbori u Bosni i Hercegovini održat će se 4. listopada, a Središnje izborno povjerenstvo zaključilo je popis građana koji će glasati putem pošte iz inozemstva.
Pravo glasa osiguralo je 48.074 birača koji su pravodobno dostavili zahtjev i potrebnu dokumentaciju.
Nešto više od 5.500 zahtjeva nije prihvaćeno, a podnositelji su do 3. kolovoza imali pravo žalbe Prizivnom odjelu Suda Bosne i Hercegovine.
Birača iz inozemstva registrirano je za ovogodišnje izbore.
Birača iz dijaspore bilo je registrirano za izbore 2022. godine.
Toliko je približno smanjen broj prijavljenih birača iz inozemstva.
Velik pad u Banjoj Luci i Prijedoru
Posebno velik pad zabilježen je među biračima koji su prije rata živjeli na području koje danas pripada Republici Srpskoj.
Za glasanje u Banjoj Luci registrirano je samo 875 birača iz inozemstva, dok ih je 2022. godine bilo 2.273.
U Prijedoru je prijavljeno približno 1.500 birača iz dijaspore, u usporedbi s 3.783 prije četiri godine.
U Banjoj Luci i Bosanskoj Gradišci broj registriranih birača iz inozemstva pao je za približno 60 posto.
Ogromna većina ljudi više ne želi biti prevarena i iskorištena, što se dogodilo odmah nakon izbora 2022. godine.
Admir Čavka, povjerenik SBB-a za Republiku Srpsku
Prognani Hrvati i Bošnjaci gube politički utjecaj
Tijekom rata s područja današnje Republike Srpske protjeran je velik broj Hrvata i Bošnjaka.
Mnogi od njih danas žive u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Skandinaviji, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji.
Iako više ne žive u prijeratnim mjestima, pravo glasa omogućuje im da sudjeluju u izboru lokalnih i entitetskih tijela vlasti.
Manji broj registriranih birača znači i manju mogućnost izbora hrvatskih i bošnjačkih zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
- utječe na sastav entitetskih i državnih parlamenata
- omogućuje prognanima sudjelovanje u politici prijeratnih mjesta
- može odlučiti mandate u izbornim jedinicama s malim razlikama
- utječe na broj hrvatskih i bošnjačkih zastupnika iz Republike Srpske
- održava političku vezu između dijaspore i Bosne i Hercegovine
Razočaranje postizbornim trgovinama
Prve političke analize pad interesa povezuju s razočaranjem birača zbog ponašanja stranaka nakon izbora 2022. godine.
Admir Čavka smatra da su pojedine bošnjačke stranke bez ozbiljnih uvjeta podržale vladu koju je u Republici Srpskoj ponovno formirao SNSD Milorada Dodika.
Prema njegovu tumačenju, prognani i raseljeni birači od takve političke potpore nisu dobili konkretne rezultate u području povratka, zapošljavanja, obnove imovine ili zaštite prava.
Zato dio dijaspore više ne vjeruje da će njihov glas promijeniti politiku stranaka kojima su ranije davali potporu.
Registracija iz inozemstva ostaje složena
Za glasanje putem pošte birači moraju pravodobno poslati prijavu, dokaz identiteta, adresu boravka i druge dokumente.
Svaka pogreška, dokument kojemu je istekla valjanost ili nepotpuna prijava može dovesti do odbijanja zahtjeva.
Kritičari godinama upozoravaju da administrativni postupak dodatno obeshrabruje građane koji su desetljećima izvan zemlje i često nemaju jednostavan pristup dokumentima Bosne i Hercegovine.
Pad nije samo tehničko nego političko pitanje
Razlika između gotovo 70.000 registriranih birača 2022. i sadašnjih 48.074 može izravno utjecati na raspodjelu mandata.
Najveće posljedice mogle bi se osjetiti upravo u Republici Srpskoj, gdje su Hrvati i Bošnjaci danas brojčano znatno slabiji nego prije rata.
Ako velik dio raseljenih birača ne sudjeluje, politička tijela toga entiteta još će manje odražavati prijeratni i ustavni višenacionalni karakter Bosne i Hercegovine.
- 48.074 birača iz inozemstva registrirana za izbore 2026.
- gotovo 70.000 bilo ih je registrirano 2022.
- 875 birača iz dijaspore registrirano za Banju Luku
- 2.273 bilo ih je prije četiri godine
- oko 1.500 birača registrirano za Prijedor
- 3.783 bilo ih je registrirano 2022.
Posebno važna poruka Hrvatima izvan BiH
Hrvati podrijetlom iz Bosne i Hercegovine čine velik dio hrvatske zajednice u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Hrvatskoj i drugim državama.
Njihov glas može biti važan za očuvanje političke zastupljenosti Hrvata, osobito u mjestima u kojima je njihov broj nakon rata snažno smanjen.
Međutim, samo pozivanje na nacionalnu odgovornost neće biti dovoljno ako političke stranke nakon izbora ne ispune obećanja biračima iz dijaspore.
Posebno je opasan pad među prognanim Hrvatima i Bošnjacima iz Republike Srpske. Njihova imovina, prijeratni domovi i pravo glasa postoje, ali njihov politički utjecaj postupno nestaje.
Stranke koje žele glasove dijaspore morat će ponuditi više od zastava, domoljubnih poruka i predizbornih posjeta Beču, Zagrebu, Stuttgartu ili Zürichu.
Birači očekuju konkretne rezultate: zaštitu imovine, održiv povratak, gospodarska ulaganja, ravnopravnost i političke predstavnike koji nakon izbora neće njihov mandat prodati prvoj većini koja im ponudi funkciju.
Ako se povjerenje ne obnovi, broj od 48.074 registrirana birača mogao bi na sljedećim izborima biti još manji.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
