Prirodne ljepote više nisu dovoljne: Hrvatskom turizmu trebaju priča, domaći proizvodi i život izvan srpnja
More, šume, planine i otoci velika su hrvatska prednost, ali gost više ne želi samo fotografiju lijepog krajolika. Traži iskustvo, lokalnog čovjeka, hranu, običaje i razlog da ostane dulje.
Turisti više ne biraju destinaciju samo prema temperaturi mora i broju sunčanih dana. Sve veći broj gostiju traži lokalnu hranu, upoznavanje ljudi, aktivnosti u prirodi i sadržaje koji se ne mogu jednostavno kopirati u drugoj zemlji.
Upravo tu Hrvatska ima velik prostor za razvoj: od Slavonije i Zagorja do Gorskog kotara, Like, Istre, Kvarnera, otoka i Dalmatinske zagore.
Velika je prednost, ali bez sadržaja sama ne jamči veću potrošnju ni dulji boravak.
Hrana, običaji, ljudi i priče razlikuju destinaciju od konkurencije.
Cilj mora biti turizam koji nije zatvoren u nekoliko ljetnih tjedana.
Gost više ne želi samo krevet i plažu
Apartman, hotel i uređena plaža danas su temelj ponude, ali rijetko su sami po sebi razlog zbog kojega će se gost vratiti.
Ono što se pamti često je razgovor s domaćinom, večera pripremljena od lokalnih namirnica, odlazak s ribarom, šetnja šumom, kušanje vina ili priča o staroj kući i ljudima koji su u njoj živjeli.
Priroda privuče gosta prvi put, ali priča, čovjek i iskustvo odlučuju hoće li se vratiti.
TV Wien / TV Beč
Veliki hoteli ne mogu zamijeniti domaćeg proizvođača
Turistički lanac treba uključivati OPG-ove, ribare, vinare, sirare, maslinare, obrtnike, vodiče i male ugostitelje.
Gost koji jede lokalno proizvedenu hranu ostavlja novac na području na kojem boravi. Kada hotel ili restoran većinu namirnica uvozi, dio turističke zarade brzo napušta lokalnu zajednicu.
Kontinentalna Hrvatska nije dodatak obali
Šume, rijeke, planine, dvorci, toplice i sela mogu razvijati sadržaj u proljeće, jesen i zimu, kada je obalna sezona slabija.
Aktivni turizam, biciklizam, planinarenje, promatranje životinja, gastronomija i wellness ne ovise isključivo o temperaturi mora.
- više autentičnih lokalnih proizvoda u hotelima i restoranima
- povezivanje smještaja s OPG-ovima, vinarijama i ribarima
- sadržaji za proljeće, jesen i zimu
- uređene pješačke i biciklističke rute
- stručni lokalni vodiči i kvalitetno pripovijedanje
- manje birokracije za male turističke poduzetnike
- dugoročni plan umjesto improvizacije iz sezone u sezonu
Turizam mora biti dobar i ljudima koji ondje žive
Destinacija ne može biti dugoročno uspješna ako lokalno stanovništvo tijekom ljeta ne može pronaći stan, parkirati automobil ili normalno koristiti vlastiti grad.
Turizam koji podiže cijene, a ne donosi kvalitetnija radna mjesta i bolje javne usluge, dugoročno stvara otpor domaćeg stanovništva.
Manje brojanja noćenja, više mjerenja kvalitete
Broj dolazaka i noćenja važan je pokazatelj, ali ne govori dovoljno o tome koliko gost troši, koliko dugo ostaje i koliko novca zadržava lokalna zajednica.
Kvalitetniji turizam ne znači nužno samo skuplji turizam. Znači veću vrijednost, bolju organizaciju, više domaćih proizvoda i zadovoljnijeg gosta.
Stara kamena kuća, mala ribarska luka, šuma, obiteljski vinograd ili domaći sir mogu postati vrhunski turistički doživljaj kada iza njih postoji čovjek, kvaliteta i iskrena priča.
Prirodne ljepote nisu nedovoljne zato što su izgubile vrijednost, nego zato što ih konkurencija sve bolje nadopunjuje uslugom, sadržajem i jasnim identitetom.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
