U Zadru počela Ljetna škola hrvatskoga folklora: Više od šest desetljeća čuvanja tradicijske baštine
Plesovima, glazbenim probama i stručnim predavanjima u Zadru je počelo novo izdanje Ljetne škole hrvatskoga folklora. Program Hrvatske matice iseljenika do 13. kolovoza okuplja sudionike iz Hrvatske, hrvatskoga iseljeništva, Bosne i Hercegovine, nacionalnih manjina i drugih zemalja.
U Zadru je 4. kolovoza 2026. godine započela Ljetna škola hrvatskoga folklora, jedan od najdugovječnijih i najuglednijih stručnih programa namijenjenih voditeljima folklornih skupina, glazbenicima i svim zaljubljenicima u hrvatsku tradicijsku kulturu.
Program u organizaciji Hrvatske matice iseljenika održava se u HI Hostelu Zadar i traje do 13. kolovoza. Okuplja polaznike iz Hrvatske, hrvatskoga iseljeništva, redova hrvatskih nacionalnih manjina, Bosne i Hercegovine te drugih zemalja.
Trajanje Ljetne škole hrvatskoga folklora u Zadru.
Program se razvija na temeljima koje je postavio etnolog i etnokoreolog Ivan Ivančan.
Završna večer počinje u 20.30 sati predstavljanjem stečenih znanja i vještina.
Ovogodišnji program posvećen jadranskoj folklornoj baštini
Polaznici će tijekom programa upoznavati plesove, pjesme, narodne nošnje, običaje i tradicijska glazbala različitih krajeva hrvatskoga Jadrana i njegova zaleđa.
Program obuhvaća baštinu šibenskoga uzmorja i otoka, Dubrovačkoga primorja i Rijeke dubrovačke, doline Neretve i južne Hercegovine, Pelješca, Mljeta i Lastova.
Zastupljeni su i folklorni izrazi Cresa, Raba, Paga, Konavala, Župe dubrovačke, Boke kotorske, Makarskoga primorja, Brača, Hvara, Korčule, Trogira, Kaštela, Čiova, Splita, Šolte, Silbe i Krka.
Hrvatski folklor nije samo dio prošlosti. On živi kroz ljude koji ga uče, prenose, izvode i prilagođavaju novim generacijama, ne gubeći pritom njegovu izvornost.
TV Wien / TV Beč
Stručni program vodi Andrija Ivančan
Programski voditelj Ljetne škole je Andrija Ivančan, ujedno umjetnički voditelj Folklornog ansambla Linđo iz Dubrovnika.
Odjel tambura vodi Tibor Bün, jedan od najistaknutijih hrvatskih stručnjaka za tamburašku glazbu, dok je za Odjel tradicijskih glazbala zadužen glazbeni pedagog i majstor izrade tradicijskih instrumenata Vjekoslav Martinić.
Kao gost predavač sudjeluje maestro Siniša Leopold, hrvatski skladatelj, aranžer i dugogodišnji poznavatelj tradicijske glazbe.
Brojni folkloristi, etnokoreolozi i istraživači
U nastavi sudjeluju priznati stručnjaci iz područja folkloristike, etnokoreologije, tradicijskog plesa, glazbe i narodnih običaja.
Među predavačima su Nenad Milin, Vidoslav Bagur, Damir Kremenić, Goran Oreb, Tonči Tadin, Marica Tadin, Katarina Horvatović i Kristina Benko Markovica.
Program se provodi uz potporu asistenata Filipa Martinića, Martina Durbeka i Martina Ivančana.
- tradicijske plesove različitih hrvatskih krajeva
- narodne pjesme i tehnike tradicijskog pjevanja
- tamburašku glazbu i rad s folklornim ansamblima
- sviranje i poznavanje tradicijskih glazbala
- obilježja i pravilnu uporabu narodnih nošnji
- metodiku rada s folklornim skupinama
- suvremene interpretacije utemeljene na stručnim istraživanjima
Program koji traje od 1963. godine
Škola hrvatskoga folklora temelji se na znanstveno-stručnom programu koji je 1963. godine osmislio ugledni hrvatski etnolog i etnokoreolog dr. sc. Ivan Ivančan.
Tijekom više od šest desetljeća program se kontinuirano razvijao, prateći nova znanstvena istraživanja, promjene u folklornoj praksi i potrebe kulturno-umjetničkih društava.
Temeljna misija pritom je ostala ista: očuvati izvornost hrvatske tradicijske kulture i omogućiti prijenos stručnog znanja novim generacijama voditelja, plesača, pjevača i glazbenika.
Povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske
Kroz Školu hrvatskoga folklora Hrvatska matica iseljenika ostvaruje jednu od svojih ključnih zadaća – očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture među Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Program povezuje članove hrvatskih kulturnih društava iz iseljeništva, pripadnike hrvatskih manjina, Hrvate u Bosni i Hercegovini te polaznike iz domovine.
Znanja stečena u Zadru polaznici će nakon povratka prenositi u svojim folklornim društvima, školama, kulturnim udrugama i zajednicama diljem svijeta.
Izvornost kao temelj, suvremena interpretacija kao izazov
Glavni cilj programa jest očuvanje autentičnosti tradicijskog plesa, pjesme, glazbe i narodnih nošnji kao prepoznatljivih izraza hrvatskoga kulturnog identiteta.
Istodobno se potiču suvremene autorske interpretacije, ali samo kada su utemeljene na etnološkim, glazbenim i folklorističkim istraživanjima.
Na taj se način tradicijska kultura ne čuva kao nepomični muzejski predmet, nego kao živa umjetnička i društvena praksa koja se razvija bez gubitka vlastitih korijena.
Završna večer 13. kolovoza
Ljetna škola završava 13. kolovoza 2026. godine, kada će polaznici predstaviti dio znanja i vještina stečenih tijekom intenzivnog desetodnevnog programa.
Završna večer počinje u 20.30 sati i donijet će plesne, vokalne i glazbene izvedbe inspirirane tradicijskom baštinom hrvatskoga jadranskog područja.
Ljetna škola hrvatskoga folklora posebno je važna jer ne okuplja samo izvođače iz Hrvatske. Znanje iz Zadra putovat će prema hrvatskim zajednicama u Europi, prekooceanskim zemljama, Bosni i Hercegovini i sredinama u kojima hrvatske manjine čuvaju svoju kulturu.
Ples, pjesma i nošnja možda izgledaju kao dio prošlosti, ali upravo kroz ovakve programe dobivaju novu budućnost.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.