Kada je njemački kancelar Friedrich Merz 12. svibnja pred sindikalnim delegatima zatražio duboke promjene mirovinskog, zdravstvenog i gospodarskog sustava, dvoranom su odjeknuli zvižduci i negodovanje. Tri mjeseca poslije Njemačka pokazuje prve znakove oporavka, ali brojke istodobno otkrivaju koliko je njezin dosadašnji gospodarski i socijalni model postao ranjiv.

Svibanj: Zvižduci koji su najavili politički sukob

Merzov nastup na saveznom kongresu Njemačkog saveza sindikata, DGB-a, bio je mnogo više od neugodnog političkog trenutka. Kancelar je pred predstavnicima milijuna zaposlenih otvoreno rekao da Njemačka mora mijenjati način na koji financira mirovine, zdravstvo i socijalnu državu. Upozorio je da stanovništvo stari, da socijalni rashodi rastu te da gospodarstvo više ne može beskonačno financirati sustave oblikovane u drukčijim demografskim i industrijskim okolnostima. Delegati su na dijelove njegova govora odgovorili zvižducima, smijehom i glasnim negodovanjem. Sindikati su strahovali da će cijenu reformi ponovno platiti radnici, umirovljenici i osiguranici, dok bi kompanije dobile porezna i regulatorna rasterećenja.

Lipanj: Upozorenja su počela prerastati u reforme

Merzova vlada tijekom lipnja ubrzala je razgovore s poslovnim udrugama, sindikatima i koalicijskim partnerima. U središtu pregovora bili su smanjivanje birokracije, porezno rasterećenje, mirovinska reforma, fleksibilnije tržište rada i stabilizacija zdravstvenog sustava. Poslovne udruge zahtijevale su jasan raspored promjena, upozoravajući da njemačke kompanije gube investicije i proizvodnju zbog visokih troškova, složenih propisa i spore administracije. Istodobno su stručne skupine predlagale promjene mirovinskog sustava, uključujući snažnije povezivanje mirovinske štednje s kapitalnim tržištem i dugoročno održivije financiranje.

Srpanj: Paket za poreze, mirovine i tržište rada

Početkom srpnja savezna vlada predstavila je paket reformi poreznog, mirovinskog i radnog sustava. Za zaposlene i obitelji s nižim i srednjim prihodima predviđena su porezna rasterećenja, dok bi osobe s najvišim prihodima trebale snositi veći dio poreznog opterećenja. Vlada je najavila promjene pravila o zapošljavanju, bržu digitalizaciju državne uprave, skraćivanje administrativnih postupaka te poticaje za nova ulaganja. Poslovni sektor pozdravio je početak reformi, ali je zatražio bržu provedbu. Sindikati su kritizirali dijelove koji bi mogli olakšati kratkoročno zapošljavanje, produžiti radni vijek ili oslabiti zaštitu zaposlenika.

Pokazatelji

Gospodarstvo ponovno raste, ali presporo za slavlje

Njemački BDP u drugom tromjesečju 2026. porastao je za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Rezultat je pokazao da je najveće europsko gospodarstvo nastavilo izlaziti iz dugotrajnog razdoblja stagnacije. Rast je podržao izvoz, dok je osobna potrošnja ostala gotovo nepromijenjena, a ulaganja su oslabila. Upravo pad ulaganja pokazuje da kompanije još nisu uvjerene kako je započeo snažan i održiv oporavak. Njemačko poslovno raspoloženje u srpnju se blago popravilo, a dio analitičara povisio je procjene gospodarskog rasta. Oporavak ipak ostaje izložen rastu cijena energije, trgovinskim sukobima, slabijoj globalnoj potražnji i geopolitičkim krizama.

Industrija je pokazala znakove života

Industrijska proizvodnja u svibnju porasla je za 0,9 posto u odnosu na travanj. Nove narudžbe u prerađivačkoj industriji povećane su za 1,9 posto. Proizvodnja u energetski intenzivnim industrijama također je zabilježila mjesečno povećanje. U usporedbi s prethodnim tromjesečnim razdobljem rezultati su bili povoljniji. Te brojke pokazuju da njemačka industrija nije u potpunom slobodnom padu. Međutim, jedan ili dva bolja mjeseca ne mogu izbrisati dugogodišnji gubitak radnih mjesta, zatvaranje proizvodnih kapaciteta i probleme konkurentnosti.

Stotine tisuća industrijskih radnih mjesta manje

Prema istraživanju konzultantske kuće EY, njemačka industrija krajem prvog tromjesečja 2026. imala je približno 127.300 zaposlenih manje nego godinu ranije. Od 2019. izgubljeno je približno 341.500 industrijskih radnih mjesta, odnosno više od šest posto tadašnje industrijske radne snage. Posebno je pogođena automobilska industrija. U tom sektoru od 2019. izgubljeno je više od 120.000 radnih mjesta, dok veliki proizvođači i njihovi dobavljači nastavljaju najavljivati nove programe štednje.

INsajder · Industrija

Automobilska industrija više nije siguran oslonac

deseci tisuća


Planirani odlasci i smanjenje proizvodnih troškova.

tisuće


Restrukturiranje administracije i proizvodnje.

novi rezovi


Slabija prodaja i pritisak kineskog tržišta.

više tisuća


Dobrovoljni odlasci u administraciji i razvoju.

Najveći simbol njemačke industrijske snage istodobno je postao i najveći izvor zabrinutosti. Volkswagen, Mercedes-Benz, Porsche, Audi i njihovi dobavljači pokrenuli su programe smanjivanja troškova, proizvodnih kapaciteta i broja zaposlenih. Volkswagen grupa planira desetke tisuća odlazaka unutar grupe. Smanjenja bi se uglavnom trebala provoditi dobrovoljnim odlascima, prijevremenim umirovljenjima i nepopunjavanjem upražnjenih radnih mjesta. Krajem srpnja pridružio im se i BMW, kompanija koja se ranije smatrala otpornijom od većine konkurenata. BMW je najavio smanjivanje nekoliko tisuća radnih mjesta kroz programe dobrovoljnih odlazaka.

Kemijska industrija također mijenja svoj smjer

Problemi nisu ograničeni na automobile. Kemijski div BASF već dulje provodi strukturne promjene i zatvara pojedine proizvodne kapacitete u Ludwigshafenu, jednom od najvećih kemijskih kompleksa na svijetu. Kemijska, metalna, staklarska i druge energetski intenzivne industrije posebno su osjetljive na cijene plina i električne energije. Na industriju istodobno djeluju globalna konkurencija, zastarjela infrastruktura, regulatorna opterećenja, nedostatak ulaganja, demografske promjene i spora digitalizacija.

Gotovo tri milijuna nezaposlenih

Njemačko tržište rada krajem srpnja poslalo je novo upozorenje. Sezonski prilagođen broj nezaposlenih približio se granici od tri milijuna, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 6,4 posto. Potražnja za novim zaposlenicima ostaje slaba, a kompanije su oprezne pri zapošljavanju. Industrijska poduzeća koja ulažu u automatizaciju i smanjuju proizvodne kapacitete često ne popunjavaju radna mjesta ljudi koji odlaze u mirovinu. Istodobno Njemačka u pojedinim sektorima i dalje nema dovoljno stručnih radnika. Zemlja zato ima sve više nezaposlenih, ali ne uspijeva pronaći dovoljan broj zaposlenika s kvalifikacijama potrebnim zdravstvu, obrtništvu, tehnologiji i industriji.

Inflacija ponovno otežava oporavak

Godišnja inflacija u srpnju ubrzala je na približno 2,8 posto. Glavni pritisak ponovno je došao od cijena energije, ali građani i dalje osjećaju i visoke cijene hrane, stanovanja i usluga. Skuplja energija izravno pogađa kućanstva, ali i industriju. Viši troškovi električne energije, plina i prijevoza smanjuju potrošnju, odgađaju ulaganja i dodatno opterećuju sektore koji se već bore s globalnom konkurencijom.

Posljedice

Što ovo znači za građane i gospodarstvo?

Njemačka ne propada, ali stari model više nije dovoljan

Tvrdnje da je Njemačka već gospodarski propala nisu potkrijepljene dostupnim podacima. Gospodarstvo ponovno bilježi rast, industrijska proizvodnja i narudžbe u pojedinim mjesecima pokazuju poboljšanje, a država i kompanije i dalje raspolažu velikim financijskim, tehnološkim i stručnim kapacitetima. Međutim, jednako je pogrešno zanemariti dubinu problema. Model izgrađen na snažnom izvozu, dostupnoj energiji, dominantnoj automobilskoj industriji i širokoj socijalnoj državi više ne donosi rezultate kakve je Njemačka desetljećima očekivala. Kineska konkurencija, skuplja energija, starenje stanovništva, spora digitalizacija, birokracija i slabija ulaganja djeluju istodobno. Nijedan od tih problema samostalno ne ruši njemačko gospodarstvo, ali njihova kombinacija stvara snažan dugoročni pritisak.

Regionalni učinak

Zašto je njemačka kriza važna Austriji i Hrvatskoj?

Njemačka je najvažniji trgovinski partner Austrije, a velik broj austrijskih kompanija uključen je u njemačke automobilske, strojarske, kemijske i metalne dobavne lance. Kada njemački proizvođači smanje narudžbe, posljedice osjećaju dobavljači u Gornjoj Austriji, Štajerskoj, Beču i drugim industrijskim područjima. Njemačka je također jedno od najvažnijih izvoznih tržišta Hrvatske i najveći izvor stranih turista. Slabija njemačka potrošnja može se zato osjetiti kroz robni izvoz, turističku potrošnju, ulaganja i prihode hrvatskih građana koji rade u Njemačkoj.