Na današnji dan prije 31 godinu, 4. kolovoza 1995., Hrvatska vojska i policija pokrenule su vojno-redarstvenu operaciju Oluja. Njezina uspješna provedba označila je odlučujuću prekretnicu u Domovinskom ratu, omogućila oslobađanje najvećeg dijela okupiranoga državnog teritorija i otvorila put završetku rata.

INsajder · Povijest

Posljednji neuspjeli pokušaji mirnog rješenja

Godinama prije Oluje međunarodna zajednica pokušavala je pronaći političko i mirno rješenje za okupirana područja Republike Hrvatske. Pregovori, mirovne inicijative i međunarodni planovi nisu doveli do prihvatljivog rješenja ni povratka hrvatskog ustavno-pravnog poretka.

Posljednji veliki diplomatski pokušaj bio je Plan Z-4, kojim je pobunjenim Srbima bila ponuđena iznimno široka autonomija unutar Republike Hrvatske. Odbijanje čak i formalnog prihvaćanja plana označilo je završetak jedne faze međunarodnih pokušaja da se sukob riješi pregovorima.

Zora 4. kolovoza: Početak operacije na više od 600 kilometara bojišnice

Operacija je počela u ranim jutarnjim satima 4. kolovoza 1995. Hrvatska vojska i specijalna policija krenule su u napad na više pravaca, na bojišnici dugoj više od 600 kilometara.

U operaciji je sudjelovalo približno 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca. Cilj je bio razbiti snage pobunjenih Srba, osloboditi okupirana područja, uspostaviti nadzor nad državnom granicom te stvoriti uvjete za povratak prognanog stanovništva.

Knin i hrvatska zastava na tvrđavi

Već 5. kolovoza hrvatske snage ušle su u Knin, političko i vojno središte pobune. Na kninskoj tvrđavi podignuta je hrvatska zastava.

Prizor zastave iznad Knina postao je jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske pobjede u Domovinskom ratu. Upravo se zato 5. kolovoza obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. :contentReference[oaicite:1]{index=1}

Četiri dana koja su izmijenila tijek rata

Glavne borbe završile su 7. kolovoza. Dan poslije hrvatskim snagama predalo se približno 13.000 pripadnika 21. kordunskog korpusa.

U samo nekoliko dana oslobođen je velik dio okupiranoga hrvatskog teritorija, deblokirano je bihaćko područje i stvoreni su novi vojni i politički odnosi koji su omogućili nastavak operacija i otvaranje mirovnih pregovora.

Operacijom je oslobođeno više od 18 posto teritorija Republike Hrvatske. Većina strateških zadaća koje je postavilo hrvatsko državno i vojno vodstvo bila je ostvarena do 8. kolovoza.

Pobjeda koja je imala visoku cijenu

Iza vojnog uspjeha ostala je velika ljudska žrtva. Prema podacima navedenima u materijalu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, tijekom operacije poginula su 243 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, dok ih je najmanje 1.100 ranjeno.

Od 2008. godine 5. kolovoza, uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, službeno se obilježava i kao Dan hrvatskih branitelja.

Oluja kao prekretnica na putu prema završetku rata

Oslobođenje okupiranih područja i deblokada Bihaća nisu označili samo vojnu pobjedu. Operacija je otvorila prostor za nove odnose snaga u Bosni i Hercegovini i pregovore koji su nekoliko mjeseci poslije doveli do završetka rata.

Preostalo okupirano područje hrvatskog Podunavlja nije oslobođeno vojnom operacijom, nego mirnom reintegracijom koja je završena početkom 1998. godine.

Time je Hrvatska postupno uspostavila ustavno-pravni poredak na cijelom svom međunarodno priznatom teritoriju.

Ponos, zahvalnost i odgovornost prema povijesti

Tri desetljeća nakon završetka Domovinskog rata Oluja ostaje jedan od najvažnijih događaja moderne hrvatske povijesti.

Za stotine tisuća prognanih građana označila je mogućnost povratka u njihove gradove i sela. Za hrvatske branitelje predstavljala je završnicu višegodišnje borbe, a za državu potvrdu njezine sposobnosti da obrani vlastitu neovisnost i teritorijalnu cjelovitost.

Sjećanje na pobjedu istodobno nosi obvezu čuvanja povijesnih činjenica, dostojanstvenog odnosa prema žrtvama i poštovanja svakoga nevinog ljudskog života stradalog u ratu.