Vrućina može završiti moždanim ili srčanim udarom: Simptomi koje ne smijete ignorirati
Dehidracija zgušnjava krv, opterećuje srce i bubrege te povećava rizik od ugrušaka. Posebno su ugroženi stariji, djeca, trudnice, kronični bolesnici i osobe koje rade na otvorenom.
Tijelo se tijekom velikih vrućina pokušava rashladiti znojenjem i širenjem krvnih žila. Time gubi vodu i elektrolite, dok krvni tlak može pasti.
Ako se izgubljena tekućina ne nadoknadi, krv postaje gušća. To povećava opterećenje srca i rizik od nastanka ugrušaka, moždanog ili srčanog udara.
Razdoblje u kojem treba izbjegavati izravno sunce i veći fizički napor.
Preporučena najveća razlika između vanjske i klimatizirane unutarnje temperature.
Toplinski udar zahtijeva trenutačnu medicinsku pomoć.
Zašto krv postaje gušća?
Znojenjem tijelo gubi vodu. Ako osoba ne pije dovoljno, smanjuje se volumen tekućine u krvotoku, a krv postaje koncentriranija.
Srce tada mora raditi snažnije, dok se povećava mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka. Poseban rizik postoji kod osoba sa srčanim bolestima, visokim tlakom, poremećajima cirkulacije i ranijim moždanim udarom.
Dehidracija opterećuje i bubrege te može povećati rizik od bubrežnih kamenaca i poremećaja njihove funkcije.
Toplinski udar nije isto što i umor od vrućine
Toplinska iscrpljenost može izazvati obilno znojenje, slabost, mučninu, glavobolju, vrtoglavicu i grčeve.
Toplinski udar nastaje kada tijelo više ne može regulirati temperaturu. Tjelesna temperatura naglo raste, a osoba može postati zbunjena, nemirna ili izgubiti svijest.
- vruća i suha koža
- jaka glavobolja
- zbunjenost i promjene ponašanja
- vrtoglavica i izrazita slabost
- grčevi
- gubitak svijesti
Kod gubitka svijesti, zbunjenosti ili vruće i suhe kože ne čekajte poboljšanje – odmah pozovite hitnu pomoć.
Zdravstvene preporuke za toplinski udar
Ne čekajte osjećaj žeđi
Osjećaj žeđi nije uvijek pouzdan pokazatelj, osobito kod starijih osoba i djece.
Vodu treba piti redovito tijekom dana, čak i kada osoba nema snažan osjećaj žeđi. Alkohol, velika količina kofeina i vrlo zaslađena pića mogu dodatno pogoršati dehidraciju.
Dobri izbori su voda, nezaslađeni napici, razrijeđeni sokovi, lagane juhe i napici s elektrolitima.
Klima ne smije pretvoriti prostoriju u hladnjaču
Klima-uređaj može znatno smanjiti zdravstveni rizik, ali velika temperaturna razlika između unutarnjeg i vanjskog prostora dodatno opterećuje organizam.
Preporučuje se da klimatizirana prostorija ne bude više od približno sedam stupnjeva hladnija od vanjske temperature.
Stan je najbolje provjetriti tijekom noći i rano ujutro. Tijekom dana prozore treba zatvoriti, spustiti rolete i smanjiti korištenje uređaja koji proizvode dodatnu toplinu.
Što jesti tijekom toplinskog vala?
Preporučuju se manji i laganiji obroci, svježe voće, povrće, juhe i hrana s većim udjelom vode.
Vrlo teški, masni i obilni obroci dodatno opterećuju probavu i organizam koji već pokušava regulirati tjelesnu temperaturu.
- pijte vodu tijekom cijelog dana
- izbjegavajte sunce između 10 i 17 sati
- nosite laganu odjeću i pokrivalo za glavu
- rashladite tijelo mlakim tušem ili oblozima
- provjeravajte starije članove obitelji i susjede
- ne ostavljajte djecu ni životinje u vozilu
Osobi bez svijesti ne treba davati tekućinu na usta zbog opasnosti od gušenja.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
